"Optimistični smo da smo uspjeli uvjeriti suce Žalbenog vijeća da potvrde izrečenu prvostupanjsku presudu", rekao je Brammertz u intervju za bosanskohercegovački javni servis BH Radio 1.
Petočlano Žalbeno vijeće MICT-a presudu Mladiću izreći će u sjedištu tog suda u Den Haagu u utorak.
Tužiteljstvo MICT-a djelomice se žalilo na presudu koju je vijeće Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) izreklo ratnom zapovjedniku vojske bosanskih Srba 2017. godine i kojom je on osuđen na doživotni zatvor.
Proglašen krivim za najteže ratne zločine
Mladić je proglašen krivim za najteže ratne zločine, uključujući i genocid u Srebrenici, no vijeće ICTY-a odbacilo je optužbe da je odgovoran i za genocid počinjen u još pet općina u BiH 1992. godine, poput Prijedora, gdje su snage bosanskih Srba prognale i pobile gotovo cjelokupno hrvatsko i bošnjačko stanovništvo.
Tužiteljstvo je zatražilo da drugostupanjsko vijeće MICT-a potvrdi i tu točku optužnice, a tome se nadaju i žrtve zločina, dok Mladićeva obrana očekuje oslobađajuću presudu ili barem ponavljanje suđenja.
Brammertz je uvjeren da će kazna doživotnog zatvora biti potvrđena, ali je upozorio kako će i nakon toga ostati problem koji stvaraju pokušaji da se sudski dokazane činjenice osporavaju, a zločini relativiziraju.
Veličanje ratnih zločinaca i nijekanje genocida
Brammertz ističe kako je veličanje ratnih zločinaca i nijekanje genocida u regiji zapadnog Balkana sada prisutnije nego što je to bio slučaj prije deset godina pa na to planira upozoriti Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda kada tom tijelu bude podnosio redovito izvješće o radu Tužiteljstva MICT-a.
Dodao je kako se ne smije tolerirati neodgovornost političara kada oni govore da u Srebrenici nije bilo genocida, što je teza na kojoj opetovano inzistiraju sadašnji predsjedatelj Predsjedništva BiH Milorad Dodik, ali i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.
Više od 150 svjedoka u Den Haagu
"Hoće li presuda Mladiću nešto promijeniti? Nažalost, mislim da ishod neće utjecati na neke od nacionalističkih političara, ali rekao bih da će to biti vrlo važna odluka kako bi se podržala istina, realnost počinjenih zločina, brutalnost počinjenih zločina. To će biti vrlo važna odluka", kazao je Brammertz podsjećajući kako je više od 150 svjedoka u Den Haagu svojim iskazima potvrdilo kakvi su strašni zločini počinjeni u Srebrenici, a uz to su prikupljeni brojni materijalni dokazi koji su neoborivi.
Na pitanje je li ipak moguće očekivati pomirenje na temelju sudski dokazanih istina i činjenica o ratnim zločinima, Brammertz je odgovorio da sami sudski procesi ne dovode automatski do pomirenja, ali se njima stječu preduvjeti koji pružaju šansu za pomirenje.
"Ako se želite dogovoriti o zajedničkoj budućnosti, morate se složiti oko prošlosti i morate prihvatiti utvrđenu odgovornost pojedinaca koji su počinili stravične zločine, tako da iskreno mislim da su sudska procesuiranja pred ICTY-em, ali i sudska procesuiranja na lokalnoj razini izuzetno važna i da su preduvjet za pružanje šanse za pomirenje."
Glavnom zaprekom procesima pomirenja smatra političare koji još uvijek žive u prošlosti i koji više vole govoriti o duhovima prošlosti nego se baviti problemima s kojima se ljudi danas suočavaju.
"To je veoma razočaravajući razvoj događaja koji ne odobravamo", kazao je Brammertz.