Parlament, u kojem veliku većinu ima vladajuća stranka desnog centra AK, glasovao je s 411 glasova 'za' ukidanje ustavnog članka kojim se studenticama branio ulazak na sveučilišta s islamskim rupcem na glavi.
Protiv ukidanja zabrane glasovala su 103 zastupnika.
Glasovanju u parlamentu prethodila je duga te često emocionalna rasprava o tome pitanju koje je otkrilo duboku podijeljenost Turske, 99-posto muslimanske zemlje sa sekularnim sustavom, piše agencija Reuters.
Turska sekularna elita, koju čine vrlo utjecajna vojska, zatim suci i sveučilišni rektori, protivila se promjeni ustava jer drži da marami nije mjesto na sveučilištima.
Protivnici marame strahuju da će ukidanje zabrane voditi k jačem utjecaju religije na visokoškolskim ustanovama čime će slabiti sekularni ustroj turske države kakav je 20-ih godina prošlog stoljeća ustanovio otac moderne Turske, Mustafa Kemal Ataturk.
Vlada mora pripremiti izmjenu zakona, a oporbena Republikanska narodna stranka najavila je da će se obratiti ustavnome sudu u pokušaju da blokira reformu, javlja njemačka agencija dpa.
Vlada tvrdi da promjena Ustava ženama pruža slobodu da same odluče hoće li na sveučilištu ulaziti pokrivene glave ili ne, a protivnici strahuju da vlada premijera Recepa Tayyipa Erdogana, čija stranka program temelji na islamističkim korijenima, teži uvesti zemlju u strogo islamsko društvo, čak u konačnici nametnuti islamsko pravo (šarijat).
Vlada se pak poziva na ankete koje govore da je 65 posto Turaka za ukidanje zabrane marame na sveučilištima.
Osim elite, ukidanju zabrane protive se i poslovni krugovi Turske, a nezadovoljstvo promjenom ustava u subotu su iskazali deseci tisuća ljudi na prosvjedu u središtu Ankare.
Uz turske zastave prosvjednici su izvikivali slogane "Turska je sekularna država i takvom će ostati".
Prije tjedan dana 100.000 ljudi okupilo se pred Ataturkovim muzejem u kampanji protiv promjena ustava.
Pregled nošenja muslimanske marame u Europi
Agencija Reuters donosi pregled prakse nekih europskih država prema nošenju marame, kojom muslimanke pokrivaju glavu, ali ne i lice, te burke i nikaba, kojom pokrivaju cijelo tijelo i lice.
TURSKA
Parlament s velikom većinom zastupnika stranke AK, islamističkih korijena, ukinuo je u subotu zabranu nošenja marame na sveučilištima i javnim ustanovama.
U sekularnoj, 99-postotnoj muslimanskoj državi, žene dosad nisu smjele na javnim mjestima boraviti pokrivene glave,
jer je to 20-ih godina 20. stoljeća zabranio utemeljitelj moderne države, Mustafa Kemal Ataturkt.
U Turskoj gotovo dvije trećine žena pokriva glavu, no rijetko se vidi burka, plašt s malom mrežicom za oči, kakav se nosi u Afganistanu, ili pak nikab, također plašt koji pokriva tijelo i lice, kakav se nosi na Bliskome istoku.
NIZOZEMSKA
Nizozemska vlada pripremala je zakon o zabrani muslimanskog vela, ali će od njega vjerojatno odustati, piše Reuters.
Vlada je odustala od zabrane burke i nikada u javnosti jer bi se time kršilo načelo slobode vjeroispovijesti, no u državnim ustanovama i školama ne dopušta ih.
Muslimanska zajednica tvrdi da samo 50 žena nosi burku ili nikab (kojima pokrivaju cijelo lice i tijelo) te ocjenjuje da bi opća zabrana pojačala otuđenje oko milijun muslimana, koliko ih živi u Nizozemskoj.
Prethodna nizozemska vlada predložila je potpunu zabranu pokrivanja lica u javnosti, no vlada centra koja je prošle godine došla na vlast zauzima pomirljivije stajalište.
FRANCUSKA
Zemlja s najvećom muslimanskom manjinom u Europi (5 milijuna), Francuska je zabranila maramu u državnim školama 2004., a tada je zabranila i obilježja drugih vjeroispovijesti kao što su židovke kipe (kapice) i veliki kršćanski križevi.
Vlada tvrdi da bi se vjerskim obilježjima u državnim školama kršio zakon o odvojenosti crkve od države.
Na sveučilištima žene mogu nositi marame jer su odrasle osobe.
Ali nastavnicma i službenicama ne dopuštaju se nikakvi vjerski simboli na radnome mjestu.
U Francuskoj je bilo prosvjeda protiv zakona, no tek je nekoliko djevojčica bilo izbačeno iz škole jer su odbile odreći se marama.
BRITANIJA
Britanija nema službene politike o nošenju marama ili burki, no to je pitanje poticalo burne rasprave.
Škole mogu same odrediti propise odijevanja. Promatrači se slažu da sve više britanskih muslimanki nosi maramu ili veo.
Godine 2006. britanski političar Jack Straw izazvao je polemiku porukom kako bi više volio da muslimanke ne nose veo te je zatražio od onih koje ga poslovno posjećuju da uklone takav tip odjeće.
NJEMAČKA
Politku o nošenju marame ili vela određuje pojedinačno svaka od pokrajinskih država, a ne savezna vlada. Ministarstvo unutarnjih poslova tvrdi da ne planira savezni zakon o tom pitanju.
Sedam od 16 njemačkih država brani nastavnicama u državnim školama nošenje marami, zbog čega su muslimani ogorčeni i tvrde da su diskriminirani.
Roland Koch, konzervativni premijer države Hessen, zatražio je prije nekoliko tjedana zabranu svim učenicama da u školi nose burku.
No ideja mu se vratila kao bumernag kada je ustanovio da u njegovoj državi nema učenica koje nose burku.
Većina njemačkih muslimana, njih oko 3,2 milijuna, potječe iz Turske.