"Turska ima različite instrumente na raspolaganju, kada je riječ o PKK", rekao je šef diplomacije Babacan na konferenciji za novinare tijekom posjeta iranskom glavnom gradu.
"Možemo primjerice koristiti ili nastaviti koristiti diplomatska sredstva ili pribjeći vojnima. Sva su ona da tako kažemo 'na stolu'", rekao je Babacan.
Iranski politički vrh sve se aktivnije uključuje u rješavanje
najnovije eskalacije tursko-kurdskog sukoba.
Turska gomila snage na granici prema sjevernom Iraku, gdje se nalaze uporišta kurdskih gerilaca i prijeti invazijom na taj teritorij, ako Bagdad nije u stanju zaustaviti kurdske prekogranične napade.
Iranski predsjednik Mahmud Ahmadinedžad u telefonskom je razgovoru s iračkim premijerom Nurijem al-Malikijem istaknuo kako Teheran podržava namjeru iračkih vlasti da se obračunaju s kurdskim pobunjenicima, ali da vjeruje da se kriza može riješiti mirnim putem, priopćio je ured iračkog premijera.
"Njih dvojica su se složili kako je nužno suprotstaviti se
terorističkim aktivnostima PKK, koje štete interesima Iraka, Turske i Irana", kaže se u priopćenju.
"Složili su se da vojna operacija nije jedina opcija za rješavanje krize koja se treba razriješiti mirnim putem", dodaje se u priopćenju.
Pripadnici Radničke partije Kurdistana - PKK se od 1984. bore za stvaranje neovisne kurdske države na jugoistoku Turske.
U toj borbi je, kako navode turske vlasti, poginulo više od 30.000 ljudi.
Iran također ima kurdsku manjinu i suočen je, poput Turske, s
napadima pobunjenika, koji iz Iraka prelaze i na njihov teritorij.
Iranske snage su u više navrata otvarale vatru na položaje pobunjenika unutar Iraka.
Razgovori turskih i iračkih dužnosnika u petak u Ankari, usmjereni na sprječavanje prekogranične operacije turske vojske na sjeveru Iraka, doživjeli su neuspjeh.
Iračani su dali niz prijedloga, ali ih je turska strana odbacila kao nezadovoljavajuće.
Među prijedlozima iz Bagdada su ukidanje logističke podrške PKK-u, ograničavanje kretanja članova te stranke na sjeveru Iraka i zatvaranje ureda povezanih s tom organizacijom, kao i jači nadzor iračko-turske granice.
Napetosti duž tursko-iračke granice eskaliraju od 17. listopada, kad je parlament u Ankari odobrio vojnu akciju protiv pobunjenika iz redova PKK, koji se skrivaju u susjednom Iraku, odakle prelaze granicu
i napadaju ciljeve u Turskoj.
U tim napadima je u posljednjih mjesec dana poginulo blizu 40 osoba.
Turska je pod velikim pritiskom Sjedinjenih Američkih Država, Iraka i drugih zemalja koje nastoje spriječiti vojnu operaciju Ankare protiv uporišta kurdskih pobunjenika na sjeveru Iraka, smatrajući da bi to ugrozilo i dodatno destabiliziralo cijelu regiju.