Turci će 16. travnja glasati o ustavnim promjenama koje bi zamijenile njihov parlamentarni sustav predsjedničkim, što je, prema Erdoganovim riječima, potrebna promjena kako bi se izbjegle prošle krhke koalicijske vlade i Turska, suočena s nizom sigurnosnih izazova, dobila na stabilnosti.
Javno dostupne ankete pokazuju da se radi o utrci koja je oštro podijelila zemlju. Erdoganovi lojalisti u referendumu vide prigodu da se učvrsti njegovo mjesto u povijesti kao najvažnijeg čelnika moderne Turske, a oni koji mu nisu skloni strahuju od autokratske vladavine jednog čovjeka.
Dva visoka dužnosnika vladajuće Stranke pravde i razvoja (AKP) rekla su za Reuters da je istraživanje koje su naručili početkom ožujka pokazalo da će 52 posto birača glasovati za ustavne promjene, dok ih je mjesec dana ranije bilo 55 do 56 posto. To ih je iznenadilo jer su očekivali da će spor s Europom zadnjih tjedana koristiti Erdoganu. Ispitivanje javnog mišljenja objavljeno u srijedu, koje je provela vladi bliska agencija ORC između 24. i 27. ožujka, pokazalo je da će 55,4 posto birača podržati ustavne promjene.
Suprotno tome, Murat Gezici, čija tvrtka za istraživanje javnog mnijenja Gezici ima tendenciju pokazivati snažniju potporu oporbi, rekao je za Reuters da ni u jednoj od 16 anketa koje je njegova tvrtka provela tijekom zadnjih osam mjeseci ne vode pobornici ustavnih promjena. On zato očekuje pobjedu protivnika promjena s 51 do 53 posto. Nijedno ispitivanje ne daje potporu od 60 posto što bi, kako kažu dužnosnici u Ankari, Erdogan želio.
"Dosad u anketama nismo vidjeli rezultat koji bi pokazao da ustavne promjene gube", kaže glasnogovornik AKP-a Yakin Aktay. "Međutim, mi želimo da ustavna reforma bude usvojena s visokim postotkom zbog šireg društvenog konsenzusa", rekao je glasnogovornik AKP-a Yakin Aktay.
Jedna od razloga nepodudaranja rezultata ispitivanja su političke simpatije turskih tvrtki koje provode istraživanja javnog mnijenja. Osim toga, izgleda da ima i dosta neodlučnih birača, uključujući i dio onih odanih AKP-u kojima ne bi bilo drago da previše ovlasti bude koncentrirano u Erdoganovim rukama.
Premijer Binali Yildrim prošli je tjedan održao sastanak s bivšim ministrima iz redova AKP-a i dužnosnicima kako bi osigurao širu potporu kampanji za ustavne promjene. Međutim, i bivši premijer Ahmet Davutoglu i bivši predsjednik Abdullah Gul, koji su se razišli s Erdoganom, ali su i dalje članovi stranke, nisu se pojavili na sastanku niti sudjeluju u kampanji.
"Neće biti prijevremenih izbora"
Erdogan je prije tri godine preuzeo dužnost predsjednika, čije su ovlasti po postojećem ustavu uglavnom ceremonijalne, nakon što je više od desetljeća bio premijer. Otad, koristeći svoje ovlasti do krajnjih granica, nastavlja dominirati politikom zbog svoje popularnosti i snažne osobnosti. Kritičari ga često optužuju da zemljom upravlja autoritarno, posebice nakon uhićenja i otpuštanja desetaka tisuća sudaca, policajaca, vojnih časnika i novinara od neuspjelog pokušaja puča u srpnju 2016.
Po novom ustavu, predsjednik države neće morati napustiti svoju političku stranku, kao što je sada slučaj, u potezu za koje oporbene stranke kažu da bi uništio bilo kakve izglede za nepristranost.
Uvela bi se i funkcija potpredsjednika države, a ukinuo ured premijera. Reformama je također predviđeno da se predsjednički i parlamentarni izbori održe zajedno 2019. te da predsjednik ima pravo na dva petogodišnja mandata, ali se u to vjerojatno ne bi računao Erdoganov postojeći mandat, što znači da bi u teoriji mogao ostati na vlasti do 2029. godine.
Ako Erdogan pobijedi na referendumu ti bi izbori mogli biti sazvani prije vremena kako bi mu omogućili da prije preuzme pune izvršne ovlasti. Međutim, dužnosnici AKP-a kažu da do toga neće doći zbog zabrinutosti da bi usporavanje gospodarskog rasta moglo oslabiti parlamentarnu većinu kao i zbog zamora birača nakon četiri izbora u zadnje tri godine. "Bez obzira hoće li birači na referendumu glasovati 'za' ili protiv, još jedni izbori za ovu parlamentarnu većinu nemaju smisla", rekao je visoki dužnosnik AKP-a.(Hina)