SAD redovito pregovara s Danskom o proširenju svoje vojne prisutnosti na Grenlandu, prema riječima više dužnosnika upoznatih s razgovorima, a pregovori između dviju strana posljednjih mjeseci napreduju.
Američki dužnosnici nastoje otvoriti tri nove baze na jugu teritorija, poluautonomnog dijela Danske, dok istodobno pokušavaju ublažiti diplomatsku krizu koju je izazvao predsjednik Donald Trump prijetnjama da će silom preuzeti Grenland.
Trump je u siječnju rekao da bi SAD trebao posjedovati Grenland kako bi spriječio Rusiju ili Kinu da ga preuzmu. Poručio je da se to može ostvariti na lakši ili teži način.
Bijela kuća potvrdila je da administracija vodi razgovore na visokoj razini s Grenlandom i Danskom, ali je odbila komentirati detalje pregovora. Dužnosnik Bijele kuće rekao je za BBC da je administracija vrlo optimistična i da razgovori idu u dobrom smjeru.
Danska je ranije izrazila spremnost za razgovore o dodatnim američkim vojnim bazama na Grenlandu, a tamošnje ministarstvo vanjskih poslova potvrdilo je da se odvijaju razgovori s SAD-om.
"Postoji kontinuirani diplomatski kanal sa Sjedinjenim Državama. Ministarstvo vanjskih poslova u ovom trenutku neće iznositi dodatne detalje", rekao je glasnogovornik.
Američki dužnosnici predložili su sporazum prema kojem bi tri nove vojne baze formalno bile proglašene suverenim teritorijem SAD-a, prema jednom izvoru upoznatom s pregovorima.
Baze bi se nalazile na jugu Grenlanda i prvenstveno bi bile usmjerene na nadzor mogućih ruskih i kineskih pomorskih aktivnosti u području sjevernog Atlantika između Grenlanda, Islanda i Ujedinjenog Kraljevstva, poznatom kao GIUK Gap, rekli su dužnosnici koji su razgovarali s BBC-jem.
Dvije strane još nisu postigle formalni dogovor, a konačan broj baza mogao bi se promijeniti, navode izvori. Jedna od novih baza vjerojatno bi bila smještena u Narsarsuaqu, na lokaciji bivše američke vojne baze u kojoj se nalazi manji aerodrom.
Preostale nove vojne baze također bi se najvjerojatnije nalazile na lokacijama koje već imaju infrastrukturu poput zračnih luka ili luka, što bi omogućilo jeftiniju nadogradnju u odnosu na gradnju potpuno novih objekata, rekli su analitičari.
Američki dužnosnici tijekom pregovora nisu spominjali mogućnost preuzimanja kontrole nad Grenlandom, što su Danska i NATO javno odbacili.
Unatoč Trumpovim prijetnjama, zemlje su posljednjih mjeseci aktivno radile na postizanju dogovora.
Pregovori su bili ograničeni na manju radnu skupinu dužnosnika u Washingtonu, koja je nastavila raditi izvan fokusa javnosti dok je administracija bila zaokupljena ratom u Iranu.
General Gregory Guillot, načelnik američkog Sjevernog zapovjedništva, dao je općenite informacije o pregovorima tijekom svjedočenja pred Kongresom u ožujku. Rekao je da SAD nastoji otvoriti nove baze, no izvori bliski pregovorima opisali su nove detalje koji ukazuju na redovite sastanke na visokoj razini i napredak posljednjih mjeseci.
Delikatne diplomatske napore predvodi Michael Needham, visoki dužnosnik State Departmenta zadužen za izradu sporazuma koji bi zadovoljio Trumpa, a istodobno poštovao danske uvjete zaštite vlastitog teritorija.
"Needham je glavni čovjek za Grenland", rekao je jedan visoki diplomat upoznat s pregovorima. Dodao je da administracija "iza kulisa svemu pristupa vrlo profesionalno".
Pregovarački timovi sastali su se najmanje pet puta od sredine siječnja. Needhama obično prate jedan ili dva američka dužnosnika iz State Departmenta ili Vijeća za nacionalnu sigurnost, reklo je više izvora. Među njegovim sugovornicima bili su Jesper Møller Sørensen, danski veleposlanik u SAD-u, i Jacob Isbosethsen, visoki grenlandski diplomat u Washingtonu.
Trumpov posebni izaslanik za Grenland, republikanski guverner Louisiane Jeff Landry, nije sudjelovao u pregovorima i uglavnom je bio izvan diplomatskog procesa, tvrde tri izvora.
"Trebalo je više služiti kao pokazivanje snage i ideja da jednostavno preuzmemo Grenland kao sigurnosnu prednost", rekao je jedan Landryjev bliski saveznik koji je želio ostati anoniman. Dodao je da Landry "nikada nije bio ni na jednom pregovaračkom sastanku".
Landryjev ured nije odgovorio na zahtjev za komentar.
SAD trenutačno ima jednu vojnu bazu na Grenlandu, što je znatno manje od otprilike 17 vojnih objekata koliko ih je bilo na vrhuncu Hladnog rata. Svemirska baza Pituffik na sjeverozapadu Grenlanda prati projektile za NORAD, ali nije prilagođena za pomorski nadzor.
Neki sadašnji i bivši dužnosnici, kao i stručnjaci za arktičku sigurnost, rekli su za BBC da je Washington mogao unaprijediti svoje interese na Grenlandu i bez tako oštrih prijetnji prema NATO savezniku.
"Zašto prijetiti savezniku vojnom operacijom ili invazijom kada ono što želite možete relativno lako dogovoriti pregovorima?" rekao je jedan bivši visoki američki obrambeni dužnosnik.
Drugi su ipak pohvalili suradnju SAD-a i Danske.
"Gdje god SAD i naši saveznici ostave vakuum, njega često popunjavaju Kina i Rusija", rekao je za BBC umirovljeni general Glen VanHerck, načelnik Sjevernog zapovjedništva i NORAD-a od 2020. do 2024. godine.
Iza zatvorenih vrata pregovarači pokušavaju postići kompromis unutar postojećeg sigurnosnog sporazuma između SAD-a i Danske koji postoji desetljećima.
Sporazum iz 1951. daje SAD-u široke ovlasti za proširenje vojnih operacija na Grenlandu. Danska vlada mora odobriti svako američko vojno širenje na teritoriju, no stručnjaci za arktičku sigurnost navode da je Danska povijesno podržavala američke vojne aktivnosti ondje i nikada nije odbila američki zahtjev za proširenjem prisutnosti.
Predstavnici grenlandske vlade u Washingtonu odbili su komentirati slučaj, a američki State Department također nije želio davati izjave.
Trump je još tijekom svog prvog predsjedničkog mandata pokazivao interes za veći američki pristup Grenlandu. No njegov obnovljeni interes ranije ove godine izazvao je diplomatsku krizu koja je dodatno naglasila napetosti između NATO saveznika i Trumpove administracije.