Ljutnju građana u mnogim zemljama izazivaju velike plaće menadžera, ali malo gdje je mogu tako jasno i u okviru zakona izraziti kao u Švicarskoj. Radnici u toj bogatoj zemlji među najbolje su plaćenima na svijetu. Zauzimaju četvrto mjesto s plaćom od 35.500 dolara. Ali u zemlji banaka, skijališta i satova, plaće menadžera probile su sve granice. Neki imaju i 1.800 puta veću plaću od, primjerice, čistačice zaposlene u istoj tvrtki. Nejednakost je sve veća pa se iz toga i izrodio prijedlog da direktor ne može imati veću plaću od 12 minimalnih radničkih.
Ovo je drugi put ove godine da glasači u Švicarskoj odlučuju o platnom sustavu u korporacijama. Ono što je izazvalo bijes bilo je spašavanje banaka državnim novcem. Dok je, primjerice, jedna banka imala gubitak od 2,5 milijarde franaka, isplatila je i bonuse svojim menadžerima u istom iznosu. Službenik te banke za to bi morao raditi oko 400 godina. Švicarcima je bilo dosta pa su ograničili iznose takozvanih 'Zlatnih dobrodošlica' i 'Zlatnih ispraćaja'.
>> Švicarci odgovorili NE na sva tri referendumska pitanja
Švicarska je poznata po tradiciji izravne demokracije. Samo ove godine održano ih je 11, a više od 550 referenduma u stoljeće i pol. Izravna demokracija ima svoje prednosti, ali i opasnosti. Švicarci su izglasali i neke sporne odluke - jedan od najstrožih zakona o azilantima i deportaciji u Europi. Njemu su se usprotivile i humanitarne i vjerske organizacije, kao i one za zaštitu ljudskih prava. Najkontroverzniji referendum bio je onaj o zabrani gradnje minareta.
Kako na referendum izlaze nekoliko puta na godinu, tako Švicarci odlučuju i o nekim bitnim, ali i manje bitnim stvarima. Na referendumima su odlučivali i o tome da zdravstveno osiguranje pokriva i altrenativne metode liječenja, odbili su produljenje godišnjeg odmora s 4 na 6 tjedana. Glasovali su i o uvođenju fiksnih cijena knjiga, ali i broju vikendica, kao i produljenju radnog vremena benzinskih crpki.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook