Ukoliko temperature nastave rasti, do kraja stoljeća Zemlja bi mogla postati jedno iznimno toplo mjesto, a prostor za 'sakriti' se od velikih vrućina mogao bi biti pretijesan.
NASA-ini znanstvenici izračunali su koliko bi se temperatura, a s njom i svijet, mogli promijeniti do kraja stoljeća. U interaktivnoj karti označene su temperature od samih početaka bilježenja, od 1950. pa sve do 2100. godine za svaki grad na kugli zemaljskoj, piše Daily Mail.
Uživajte u ljetu, sudnji dan očekuje su u rujnu
Osim ukupne slika svijeta, NASA je u kartu uključila mogućnost pregleda tempetarura za svaki grad. U tražilicu upišite ime grada, a sustav će vam prikazati što bi se moglo dogoditi u tom dijelu svijeta, te koliki porast temperatura se očekuje. Kartu na kojoj su označene promjene temperatura, kao i one koje bi se mogle dogoditi, pogledate OVDJE.
Ovo je prva u nizu ovakvih interaktivnih karata, napominju iz NASA-e, uz najavu novih, boljih i poboljšanih koje će potom služiti svim stručnjacima i znanstvenicima ne bi li se što prije pronašlo rješenje za sprječavanje porasta temperatura.
Osim pronalaska načina za sprječavanje rasta temperatura, NASA-ini stručnjaci napominju kako ova karta može poslužiti svim vlastima da počnu s planiranjem budućnosti svojeg naroda te da im na vrijeme omoguće uvjete za život u takvim klimatskim uvjetima.
Najviše temperature čekaju područje oko Ekvatora, no i slika Europe bi se mogla uskoro promijeniti. Osim porasta temperatura karta omogućuje i uvid u kretanje količine ugličnog dioksida čija bi se razina prema izračunima do kraja stoljeća mogla udvostručiti.
Hrvatska smanjila emisije CO2
U Europskoj uniji prošle je godine u odnosu na 2013. u većini zemalja članica smanjena emisija ugljičnog dioksida od sagorijevanja fosilnih goriva, u Hrvatskoj se procjenjuje za 6,3 posto, a na razini EU-a prosječno je smanjena za pet posto, objavio je u ponedjeljak europski statistički ured Eurostat.
Emisija ugljičnog dioksida uvelike pridonosi globalnom zagrijavanju i na nju otpada oko 80 posto svih emisija stakleničkih plinova.
Prema procjeni Eurostata, tijekom protekle godine emisija ugljičnog dioksida pala je u gotovo svim zemljama, osim Bugarske, gdje je zabilježeno povećenja od 7,1 posto, Cipra s povećenjem od 3,5 posto, Malte 2,5 posto, Litve 2,2 posto, Finske 0,7 posto i Švedske 0,2 posto.
Procjenjuje se da je najveće smanjenje od 14,1 posto imala Slovačka, zatim Danska 10, 7 posto, Slovenija 9,1 posto, Velika Britanija, 8,7 posto, Francuska 8,2 posto. U Hrvatskoj se smanjenje procijenjuje na 6,3 posto, što je više od prosjeka u EU. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook