Iz dokumenata je vidljivo da je MI5, u suradnji sa specijalnim odjelom policije, pratio aktivnosti spisateljice te njezine prijatelje, rodbinu i suradnike dugo nakon što se Doris Lessing odrekla stajališta komunista, stavove koje je zagovarala do Mađarskog revolucije 1956. godine.
MI5 je bio zabrinut zbog njezina bijesnog protivljenja kolonijalizmu, svjedoče dokumenti prema kojima je Lessing, tada Doris Tayler, pod povećalo tada MI6-a došla u ranim 40-im godinama kada se udala za Gottfrieda Lessinga, vodeću figuru Književnog kluba ljevice Južne Rodezije, današnjeg Zimbabvea.
OTKRIVAMO PRAVU POZADINU 'ORBANOVOG ZIDA' Kome zapravo najviše štete pravila o azilu EU?
U jednom je svojem govoru kazala da je udaja za Lessinga bila njezina 'revolucionarska dužnost'. Iako se rastala, prezime Lessing je zadržala i nakon što je 1949. godine iselila iz rodne Južne Rodezije te preselila u Britaniju.
'Njezine komunističke simpatije raspršile su se na gotovo sve točke fanatizma zahvaljujući njezinom odgoju u Rodeziji, koji je u njoj ostavio duboku mržnju prema rasizmu', stoji u izvješću MI5-a iz 1952. godine.
Dvije godine kasnije u dokument je dodana stavka u kojoj stoji da je Lessing bila 'voditeljica kluba pisaca' Britanske komunističke partije. Nakon što je 1956. uselila u stan u Warwick Road u Londonu promatrači su zabilježili kretanja pripadnika 'raznih nacionalnosti', među kojima Amerikanci, Indijci, Kinezi i 'Crnci'. U izvješće je tada dodana rečenica: 'Postoji mogućnost da se stan koristi za nemoralne radnje'.
Specijalni agenti kasnije su odbacili nekoliko sumnji među kojima i onu da Lessing podržava aktivnosti 'Europske grupacije mladih žena za mir i sreću'.
1956. godina bila je iznimno burna za Lessing. Dobila je zabranu ulaska u Južnu Afriku i Rodeziju (Zimbabve), a potom je uslijedila Mađarska revolucija, ustanak protiv sovjetske prevlasti i za liberalizaciju društva od komunizma. MI5 izvjestio je kako je na 'problematičnom sastanku' Komunističke partije Lessing pristala potpisati tekst koji otkriva teške zločine SSSR-a te pobunu radnika i intelektualaca protiv pseudo komunističkih birokracija i političkih sustava, piše The Guardian.
Na koncu je Daily Worker, partijske dnevne novine, odbio objaviti taj tekst. Kasnije ga je objavio Tribune. Lessing je, kako stoji u dokumetima MI5-a, odstupila iz Komunističke partije, a 1957. je navodno oštro kritizirala ruske aktivnosti u Mađarskoj.
Tada je u dokument dodan opis koji je naziva 'atraktivnom, snažnom, opasnom i ukoliko je potrebno, nemilosrdnom ženom'.
MI5 je Lessing nastavio pratiti čak 20 godina nakon njezina izlaska iz Komunističke partije. Pratili su njezine pozive, 'čačkali' po e-mailu te pratili i prisluškivali njezine prijetelje, poznanike, rodbinu i obitelj. Smatrali su je 'moguće opasnom prijetnjom' te vjerovali kako nije raskinula sve veze sa prijašnjim životom i Komunističkom partijom.
U studenom 1962. godine, šest godina od njezina izlaska iz Komunističke partije, detektiv MI5 dodao je u dokument pod stavkom 'tajno i osobno': 'Lessing i dalje zagovara ekstremno ljevičarske poglede te se aktivirala u Africi kao borac za prava diskriminiranih. Također je se povezuje s kampanjom nuklearnog razoružanja', stoji u dokumentu.
Doris Leesing 2007. godine primila je Nobelovu nagradu za književnost u 88.godini života te tako postala najstarija dobitnica ove prestižne nagrade. Preminula je prije dvije godine. Iz objavljenog izvješća izuzeto je nekoliko stranica radi očuvanja podataka osoba koje su još uvijek žive.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook