Rekordno niska količina arktičkog leda u proteklih deset godina jedan je od prvih alarma koji upozorio na probleme globalnih klimatskih promjena i vjerojatnosti da će Arktik ostati bez leda u nekoliko desetljeća. Trenutno otapanje leda na Arktiku je najgore u povijesti, dok su s druge strane istraživanja pokazala da na Arktiku postoji 13 posto preostalih svjetskih neotkrivenih nalazišta nafte i 30 posto izvora plina. Za neke je to bio prvi alarm goleme ekonomske prilike.
Arktičke obalne države - Sjedinjene Države, Kanada, Rusija, Finska, Island, Švedska, Norveška i Danska (uz Grenland) redovito se okupljaju na formalnim i neformalnim sastancima Arktičkog vijeća. Osim vijeća, nedavno su arktička pitanja raspravljena na forumu koji je okupio najvažnije sudionike ovih ključnih osam zemalja.
Od 29. travnja do 30. travnja na forumu 'Arktik – Teritorij dijaloga' okupilo se preko 1500 stručnjaka, znanstvenika i političara iz 14 zemalja svijeta. Tema foruma ove godine je 'Ljudi i Arktik', a sudionici su raspravljali o načinima poboljšanja kvalitete života na Arktiku, održavanju jedinstvenosti okoliša, poticanju održivog gospodarskog razvitka arktičkih područja i jačanja međunarodne suradnje u te svrhe.
Iako je forum prvenstveno događaj koji treba uspostaviti konsenzus oko ključnih pitanja očuvanja Arktika, nestajanje resursa u svijetu dovodi do toga da vođe globalnih supersila žele uspostaviti kontrolu nad posljednjim neiskorištenim zlatnim rudnikom prirodnih goriva. Tako je i ovaj forum dijelom bio mjesto gdje se poliraju diplomatski odnosi i pripremaju odluke koje će utjecati na budućnost ovog područja i zemalja koje ga budu kontrolirale.
Vladimir Putin je na forumu izjavio kako upravo zato što Rusija posjeduje oko trećinu Arktičke zone ima posebne odgovornosti za ovo područje. Ipak, njegove izjave o odgovornosti padaju u vodu kada u drugim prilikama najavljuje pokretanje najvećeg programa širenja na Arktiku: „Globalno zatopljenje i otapanje leda na Arktiku su korisni za iskorištavanje regije u gospodarske svrhe.“
Na forumu u ruskom gradu Arkhangelsk, Putin je također rekao kako su ruski brodski i energetski projekti na Arktiku vođeni načelom da nitko ne učini štetu za okoliš. No, povećana istraživanja nafte i plina, lomljenje leda te turizam (putnički brodovi) na Arktiku, povećavaju rizik od onečišćenja, a čišćenje naftnih mrlja na zaleđenim područjima će biti mnogo teže nego u drugim područjima jer se učinkovite strategije još nisu otkrile.
Predsjednik SAD-a Donald Trump je također imao već par izjava koje upućuju na činjenicu da želi pridobiti arktičku naftu za Washington – unatoč ili možda baš usprkos tome što je bivši predsjednik Barack Obama posebno pokušavao zabraniti bušenje na Sjevernom polu.