"Udvostručenje cijena hrane u protekle tri godine moglo bi gurnuti 100 milijuna ljudi u najsiromašnijim zemljama u razvoju još dublje u siromaštvo i vlade moraju reagirati na to pitanje", upozorio je u nedjelju predsjednik Svjetske banke Robert Zoellick na sastanku zajedničkog Razvojnog odbora WB-a i MMF-a.
On je naglasio je kako se "u SAD-u i Europi u zadnjih godinu dana raspravlja o cijenama benzina na crpkama", i kako napuniti automobilski spremnik, dok se u nizu siromašnih zemalja raspravlja o tome kako napuniti želudac, što svakim danom postaje sve teže.
U mnogim zemljama u razvoju, siromašni stanovnici troše i do 75 posto svojih prihoda na hranu, pa su oni "teško pogođeni" s poskupljenjem osnovih namirnica, kazao je Zoellick.
Prema izvješću WB-a od prošloga tjedna, rast svjetskih cijena pšenice u posljednjih 36 mjeseci do veljače, bio je 181 posto, a ukupni globalni rast cijene hrane 83 posto.
Osim pšenice, u nebo su otišle i cijene riže, kukuruza, jestivog ulja, mlijeka i drugih namirnica. U samo dva mjeseca, cijene riže dosegle su povijesni rekord, sa 75 posto rasta na globalnoj razini, a na nekim tržištima i više, a cijena štruce kruha u većini siromašnih zemalja više se nego udvostručila u godinu dana.
Problem prijeti povećanjem neishranjenosti i gladi, te poništenjem napretka ostvarenog na ograničavanju siromaštva i smanjenju tereta dugova najsiromašnijih zemalja, rečeno je na sastanku Razvojnog odbora MMF/WB.
Zabrinutost zbog cijena hrane pojačana je nakon što je haićanski parlament smijenio premijera Jacquesa Edouarda Alexisa nakon jednotjednih nemira u kojima je ubijeno pet osoba.
Posljednjih mjeseci poskupljenja hrane izazvala su nasilne prosvjede u Egiptu, Kamerunu, Nigeru, Obali bjelokosti, Mauritaniji, Etiopiji, Burkini Faso, Madagaskaru, Indoneziji, Filipinima i drugim zemljama. U Pakistanu i Tajlandu, vojska je poslana da čuva zalihe hrane u silosima i skladištima.
Kriza s poskupljenjem hrane odvija se u pozadini širenja financijske krize u svijetu i usporavanja gospodarskog rasta, ulaska američkog gospodarstva u recesiju, neravnoteže na valutnim tržištima i rasta inflacije.
Haruhiko Kuroda, predsjednik Azijske banke za razvoj, izjavio je u nedjelju da je "inflacije možda najveća prijetnja s kojom je danas suočena ta regija".
Predsjednik WB-a Zoellick pozvao je zemlje u svijetu da doniraju najmanje 500 milijuna dolara za UN-ov Svjetski program hrane (WFP), kako bi mogao reagirati na aktualnu krizu, te najavio da WB planira udvostručiti kreditiranje poljoprivrede u Africi na 800 milijuna dolara.
Izvršni direktor MMF-a Dominique Strauss-Kahn upozorio je na ekonomske i političke učinke krize s hranom. "Ako cijene hrane nastave rasti kao danas, posljedice će biti užasne.. stotine tisuća ljudi će gladovati", rekao je Strauss-Kahn, dodajući kako je iz povijesti poznato da takve krize nekada završe s ratom.
Indijski ministar finacija Palaniappan Chidambaram rekao je da cijene hrane i energije prijete izazivanjem novih socijalnih nereda.
"Postaje sve jasnije da će se, ako ne djelujemo brzo na stvaranju globalnog konsenzusa o spirali cijena, socijalni nemiri potaknuti cijenama hrane u više zemalja spojiti u globalnu zarazu, ne ostavljajući ni jednu zemlju, razvijenu ili drugu, nedirnutu", rekao je Chigambaram.
On je pozvao međunarodnu zajednicu da "kolektivno odluči o hitnim koracima za vraćanje nesavjesnog povećanja cijena hrane".
Britanski ministar za razvoj Douglas Alexander govorio je o potrebi koordiniranog odgovora na tržišne poremećaje i cijene roba.
"Bit će važno da Svjetska banka, MMF i UN hitno rade zajedno na razradi međunarodnog odgovora koji će se obratiti svim elementima krize. Trebamo kratkoročnu akciju za sadašnje teškoće", rekao je Alexander.
Francuska ministrica financija Christine Lagarde, rekla je da je MMF i WB trebaju poboljšati sposobnost reagiranja i razviti fleksibilnije instrumente kako bi odgovorili na takve šokove".
Razvojni odbor MMF-a i WB-a također je pozvao na akciju da se pomogne siromašnim zemljama u borbi protiv klimatskih promjena, a predsjednik WB-a Zoellick pozvao je i na veća ulaganja bogatih zemalja u Afriku, te na veću pomoć razvijenih u poboljšanju zdravstvene skrbi, smanjivanju neishranjenosti i smrtnosti djece u najsiromašnijim zemljama svijeta.
Sastankom Razvojnog odbora MMF-a i WB-a zaključeno je proljetno zasjedanje tih međunarodnih financijskih institucija, na kojem je sudjelovalo i hrvatsko izaslanstvo na čelu s ministrom financija Ivanom Šukerom i zamjenikom guvernera HNB-a Borisom Vujčićem.