Hatami je iranski predsjednik bio u dva ustavom dopuštena mandata, od 1997. do 2005., kad je pobijedio krajnje konzervativni Mahmud Ahmadinedžad. Hatami je kandidaturu najavio jučer, a Ahmadinedžad još nije objelodanio hoće li se ponovno natjecati. Osim Hatamija dosad je kandidaturu najavio bivši predsjednik parlamenta, također reformator Mehdi Karubi.
U taboru konzervativaca uvjereni su da će se Ahmadinedžad ponovno natjecati, a uz njega i drugi konzervativni kandidati. Hatami je dugo oklijevao vratiti se na političku pozornicu zbog novih napada konzervativaca, pa neki analitičari, poput sveučilišnog profesora Muhameda Soltanifara, najavu kandidature drže neočekivanom nakon svih napada koje je poretrpio. Bio je stalna meta napada konzervativnog tiska koji mu je predbacivao da se dodvoravao Zapadu.
Hatami je 1997. uvjerljivo pobijedio obećavši reforme i poboljšanje odnosa sa Zapadom, što je djelomice utjecalo na rast stranih ulaganja. Bude li izabran, Hatami će protiv sebe imati parlament s konzervativnom većinom te vrhovnog vođu ajatolaha Alija Hamneija, koji je javno iskazao potporu Ahamdinedžadu.
Analitičari upozoravaju i na to da je Iran suočen s velikim izazovima: s inflacijom od 25 posto u siječnju te s dugogodišnjim pritiscima Zapada koji traži da Teheran odbaci prijeporni nukelarni program. Analitičar Muhamed Sadeg al-Hoseini upozorava da su se 'okolnosti u svijetu i u regiji promijenile' i da je 'svijet danas skloniji vojnom rješenju nego dijalogu', što pokazuje rat u Iraku, Afganistanu i na Bliskom istoku.