UBS je objavio da će za posrnuli Credit Suisse platiti 3,4 milijarde dolara, a vlada je tom iznosu dodala i prve 5,4 milijarde dolara gubitaka na izvedenicama i drugoj rizičnoj imovini.
Sporazum o preuzimanju uključuje ogromnu potporu države i središnje banke iz programa kredita i jačanja likvidnosti te obećanje vlade da će apsorbirati do devet milijardi franaka potencijalnih gubitaka od preuzimanja.
Prošli tjedan Credit Suisse objavio je da je od švicarske središnje banke osigurao 50 milijardi franaka iz programa osiguranih kredita i kratkoročne likvidnosti. Program može koristiti ako je vrijednost kolaterala, poput hipoteka i vrijednosnih papira, veća od iznosa kredita.
Povrh toga, središnja banka ponudila je banci nastaloj spajanjem UBS-a i Credit Suissea hitni zajam za likvidnost od čak sto milijardi švicarskih franaka i još sto milijardi franaka iz državnog mehanizma zaštite likvidnosti, za koji izričito jamči švicarska vlada.
Ukupno 259 milijardi franaka potpore odgovara trećini švicarskog BDP-a, koji je prošle godine iznosio 771 milijardu franaka.
Središnja banka nije željela odgovoriti na pitanje jesu li Credit Suisse ili UBS iskoristili ponuđeni novac.
I UBS i Credit Suisse spadaju u skupinu 30 globalno sistemski važnih banaka, čije je poslovanje pod budnim okom regulatora, napominje Reuters.
"Vlada će glasačima morati objasniti zašto izlažu riziku novac građana, poreznih obveznika, da bi spasili banku koja je uglavnom servisirala ultrabogate, radila nevjerojatne stvari u investicijskom bankarstvu", rekao je Reutersu bivši izvršni direktor jedne globalne banke.