Svečanost otvaranja tunela počela je zajedničkim blagoslovom kršćanskih, muslimanskih i židovskih svećenika.
"Epska postignuća su i dalje moguća u Švicarskoj i Europi", rekao je švicarski predsjednik Johann Schneider-Ammann.
Prva dva vlaka koja su prošla tunelom prevezla su tisuću građana, izabranih lutrijom, što je bio simboličan potez zahvalnosti švicarskim poreznim obveznicima koji su financirali tunel.
Nakon toga je slijedio vlak s uzvanicima, među kojima su bili njemačka kancelarka Angela Merkel, francuski predsjednik Francois Hollande, talijanski premijer Matteo Renzi i austrijski kancelar Christian Kern.
"Bez Gottharda nema Švicarske", kaže izreka u toj zemlji, koja stoljećima profitira kao važan europski trgovački put.
Otkako je u 13. stoljeću sagrađen prvi drveni most preko prijevoja, Gotthard je posao glavna tranzitna ruta od Sjevernog Mora do Sredozemlja.
Novi tunel koji se gradio 17 godina, nakon što je odobren referendumom 1998., i koji će zapravo krenuti u promet u prosincu nakon završetka svih pokusnih vožnji, predstavlja ključan dio nove željezničke linije kroz Alpe koja bi trebala prekrojiti prometnu kartu između sjevera i juga Europe.
Linija bi u prijevozu tereta trebala potaknuti korištenje željeznice i rasteretiti ceste u koridoru Rajna-Alpe koji se proteže od Rotterdama, na obali Sjevernog mora, do Genove na Sredozemnom moru.
Novi tunel nazvan je "bazni" kako bi se razlikovao od "visinskog" tunela, izgrađenog u 19. stoljeću između 1872. i 1881. i dužine od petnaestak kilometara koji je iskopan u visini masiva Saint Gotthard.
Projekt je stajao 10,9 milijardi eura. Svakodnevno će tunelom moći proći 260 teretnih vlakova brzinom od 100 kilometara na sat te 65 putničkih vlakova koji će moći voziti do 200 km/h.
Trebalo je ukloniti 28,2 milijuna tona izvađenog kamenja. Među tehničkim izazovima trebalo je riješiti problem temperature koja je mogla doseći 45 stupnjeva Celzija, namećući instaliranje snažne ventilacije kako bi se zajamčili prihvatljivi uvjeti na gradilištu. Devet radnika smrtno je stradalo tijekom gradnje.
Po švicarskoj federalnoj željeznici, dnevni broj putnika trebao bi porasti sa sadašnjih 9000 na 15.000 godine 2020. istodobno skraćujući vrijeme puta između Zuericha i Lugana s 2 sata i 41 minutu na samo dva sata.
Tunel Gotthard, gigantski infrastrukturni projekt, proteže se duljinom od 57,1 kilometra i najdulji je željeznički tunel na svijetu, ispred japanskog tunela Seikana dugog 53,9 kilometara.
Taj bi rekord u budućnosti mogao biti srušen u Kini, koja planira probiti tunel dužine 123 kilometara pod Bohajskim morem.