Washington pokušava smiriti napetosti između Moskve i Ankare, barem sudeći po izjavama neimenovanih američkih visokih dužnosnika. Potiho i privremeno su odustali od zahtjeva Turskoj da se aktivnije uključi u borbu protiv Islamske države.
Cilj Amerikanaca je da prođe malo vremena kako bi se napetosti ublažile. Međutim, zasad nema naznaka smirivanja napetosti između Rusije i Turske.
Putin: 'Tursku ćemo puno puta podsjetiti što su učinili i osjetit će žaljenje više nego jednom'
Svi ostaju čvrsto na svojim pozicijama. Naime, sve sile, i one regionalne i one svjetske u Siriji brane svoje interese, kako političke, tako i ekonomske. Svi ti sukobi velikih i onih koji bi to željeli biti prelamaju se preko ove zemlje. Posljednje po čemu to vidimo je upravo rušenje ruskog zrakoplova.
Turska tvrdi kako je ušao u njezin zračni prostor, digli su svoje zrakoplove i srušili ga. Naravno, Rusi tvrde kako to nije istina. Ono što je sigurno je da je ovaj događaj zaoštrio odnose Ankare i Moskve. Rusija je sada svoje bombardere naoružala i projektilima za obranu, a u Siriji su postavili i svoj najmoderniji protuzračni raketni sustav. Poručuju kako im je zabijen nož u leđa i kako ih nitko više neće dirati. Putin je pri tom upozorio i da Rusija neće zaboraviti, a da će Turska požaliti.
Tko je tu onda protiv koga na toj svjetskoj razini?
Svi uključeni tvrde kako im je neprijatelj zajednički: Islamska država. Ali svatko igra svoju igru, svatko želi svog čovjeka na vlasti, i sada i u budućnosti. Pa imamo dvije strane.
S jedne je Rusija koja stoji uz sirijski režim Bašara Al Asada. Uz njih je još Iran. A na drugoj strani je regionalni suparnik Saudijska Arabija. A ona je u koaliciji 63 zemlje u kojoj je i Turska, a predvodi ih Amerika. U toj su koaliciji i gotovo sve europske države, neke u pozadini, a neke vidljivo na terenu.
Putin čeka ispriku, a Erdogan odgovara: 'Odgovorit ćemo na isti način!'
Francuska primjerice sudjeluje u zračnim udarima, a sada i Britanija. Naime, nakon terorističkih napada Pariz je zatražio i od drugih europskih zemalja veći doprinos borbi protiv Islamske države. Terorizam nije jedino s čim se Europa treba znati nositi. Da Sirija nije tamo negdje daleko, pokazala je i migrantska kriza. 4 milijuna i 300 tisuća ljudi izbjeglo je iz Sirije, velika većina spas je potražila u susjednim zemljama. Dio njih krenuo je i put Europe, pa je gotovo milijun migranata ove godine stiglo na stari kontinent.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook