Radi se o najnovijem odmjeravanju snaga u dugogodišnjem sukobu oko Nagorno-Karabaha, odmetnute regije unutar Azerbajdžana naseljene uglavnom Armencima.
Nagorno-Karabah objavio je da je 16 njegovih vojnika ubijeno, a više od 100 ih je ranjeno nakon što je Azerbajdžan pokrenuo zračni i topnički napad rano u nedjelju. Armenija i Nagorno Karabah proglasili su ratno stanje i opću mobilizaciju muškog stanovništva.
Azerbajdžan, koji je također proglasio ratno stanje, rekao je da su njegove snage odgovorile na armenski napad u kojem je ubijeno pet članova jedne obitelji.
Također je kazao da je Baku preuzeo kontrolu nad sedam sela. Nagorno-Karabah najprije je zanijekao takva izvješća, ali je kasnije priznao da je izgubio "neke položaje" i da je imao civilnih gubitaka, ali nije precizirao brojke.
Sukobi su izazvali živu diplomatsku aktivnost kojom se žele smanjiti nove tenzije u više desetljeća dugom sukobu većinski kršćanske Armenije i muslimanskog Azerbajdžana.
Nagorno-Karabah odcijepio se od Azerbajdžana u sukobu koji je buknuo nakon raspada Sovjetskog Saveza 1991.
Iako je prekid vatre dogovoren 1994., nakon što su tisuće ljudi poginule, a puno više ih je raseljeno, Azerbajdžan i Armenija često se optužuju za napade oko Nagorno-Karabaha i duž linije razdvajanja na granici.
Armenija je rekla da su snage iz Azerbajdžana napade civilne mete, uključivo i one u glavnom gradu Nagorno-Karabaha Stepanakertu i obećao je "razmjeran odgovor".
Baku je zanijekao izjave iz Erevana da su njegovi helikopteri i tenkovi uništeni te je optužio armenske snage da su pokrenule "osmišljene i ciljane" napade uz granicu.
"Branimo svoj teritorij, radimo što je ispravno", rekao je u obraćanju naciji azerbajdžanski predsjednik Alijev.