Vladin nadzor mogao bi dovesti do toga da ljudi sami sebe cenzuriraju i da izbjegavaju iznositi kontroverzna mišljenja, pokazala je nova studija koja je razmotrila kako poznavanje nadzora može uzrokovati 'obeshrabrujući učinak na demokratski online diskurs'. Također, oslikava zabrinjavajuću sliku slobode govora na internetu u budućnosti.
Za potrebe istraživanja Elizabeth Stoycheff sa sveučilišta Wayne State koristila se 'Spiralom šutnje', teorijom koja opisuje tendenciju ljudi da šute kada mislie da se njihov stavovi kose sa stavovima većine.
Rezultati se pak temelje na online anketama koje su pomogle u izgradnji profila sudionika koji su odgovarali na pitanja o konzumaciji medija, političkim stavovima i osobinama ličnosti.
Tijekom istraživanja odabrana je slučajna skupina sudionika kojima je poslana poruka koja ih je navela na razmišljanje da njihove aktivnosti prati američka vlada.
Nakon toga, svim sudionicma prezentirana je izmišljena Facebook objava, odnosno neutralna vijest o američkim zračnim napadima protiv ISIS-a u Iraku. Zatim je ispitanicima postavljeno pitanje o spremnosti da iskažu svoje mišljenje o priči, o tome što misle da drugi Amerikanci misle o tome te misle li da je vladin nadzor interneta opravdan.
U izradi rezultata korišteni su različiti čimbenici poput osobina ličnosti i različitih okruženja, ali za većinu sudionika koji su pripremljeni na nadzor značajno se smanjila vjerojatnost pričanja u takvom okruženju.
U zaključku studije Stoycheff piše kako je studija pokazala da nadzor može doprinijeti utišavanju stavova manjine koji pružaju čvrst temelj demokratskom diskursu. Prema njezinom mišljenju, komunikacijski stručnjaci i političari trebali bi više razmišljati o tome kako određene nacionalne mjere opreza mogu utjecati na to kako građani govore, komuniciraju i traže nove informacije.