Po svim relevantnim informacijama, na Hrvatsku se neće preliti izbjeglički val, a ako se to i dogodi mjerodavne službe i institucije spremne su riješiti taj problem i ispuniti svoju obvezu o smještaju 550 izbjeglica iz Sirije, rečeno je u ponedjeljak na stručnom skupu o izbjegličkoj krizi koji je organizirao Ured pučke pravobraniteljice.
Načelnik uprave za granice MUP-a Zlatko Sokolar ustvrdio je da se ne očekuje prelijevanje izbjegličkog vala u Hrvatsku nakon što u utorak Mađarska pooštri propise za ilegalne prelaske granice.
Na problemu s izbjeglicama angažirano je 20.000 policajaca, od kojih 6.000 nadzire državnu granicu. Tridesetak policajaca na dnevnoj bazi spašava i pomaže stotinama izbjeglica u okviru zajedničke akcije zemalja EU-a na Mediteranu, rekao je Sokolar dodavši kako je bilo pokušaja skretanja izbjegličke rute, no to je spriječeno.
U subotu je u Hrvatsku ušlo osam sirijskih izbjeglica koji su smješteni u prihvatilištu Porin u Zagrebu. Najviše smještajnih kapaciteta ima u prihvatilištu u Kutini, a i Ured za državnu imovinu, ako bude potrebno, dat će pojedine objekte na raspolaganje. Također je najavljena izrada registra potencijalnih stanova u koje bi izbjeglice mogle biti smještene.
Sokolar je istaknuo da bi Hrvatska mogla smjestiti oko 3.000 izbjeglica u objektima zatvorenog i otvorenog tipa te upozorio kako bi problema moglo biti s izbjeglicama koje ne žele ostati u Hrvatskoj već im je cilj neka druga europske zemlja. U Hrvatskoj je u zadnjih deset godina azil dobilo ukupno 160 osoba. Predstavnik UNHCR-a Terence Pike naveo je podatak da je lani zbog ratnih zbivanja u svijetu izbjeglo 60 milijuna osoba, što je za 9 milijuna više nego godinu ranije.
Što se tiče izbjeglica iz Sirije, najviše ih je smješteno u Turskoj - 2 milijuna, zatim u Pakistanu 1,5 milijun, u Libanonu 1,2 milijuna itd. Najslabije razvijene zemlje pružaju azil za 25 posto izbjeglica u svijetu, rekao je. Među 4 milijuna sirijskih izbjeglica ima 40 posto djece i 12 posto trudnica koje svakako treba dodatno zaštititi, istaknuli su predstavnici UNHCR-a, UNICEF-a i Ureda pravobraniteljice za djecu.
ŠTO JE UOPĆE SCHENGEN? Nijemci krše sporazum, no imaju li opravdanje?
Stručnjak za sigurnosna pitanja sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta Mirko Bilandžić izjavio je kako je zbunjen reakcijom Europe u kojoj još uvijek svaka država ima svoju migrantsku politiku. Još mi je manje jasno kako je to moguće budući da rat u Siriji traje već četiri godine, rekao je dodajući da je tek pet posto sirijskih izbjeglica krenulo prema Europi.
Što se Hrvatske tiče, uvjeren je da će se znati nositi s tim problemom jer je zbog svoje nedavne povijesti jedna od rijetkih država koja ima "know-how" za prihvat izbjeglica.
Na skupu je rečeno i da se UNHCR-u javljaju građani koji su voljni izbjeglicama ponuditi smještaj u svojim kućama i vikendicama, no ne znaju gdje to mogu objaviti i hoće li zbog toga biti prekršajno sankcionirani. Sokolar je odgovorio da sadašnji zakonski propisi to ne dozvoljavaju, no kako u sadašnjoj situaciji treba voditi računa o pomoći tim ljudima, građani koji bi primili izbjeglice ne bi snosili nikakve kazne. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook