Odbor izvršnih direktora MMF-a intervjuirat će kandidate početkom rujna i potom se sastati kako bi izabrao nasljednika sadašnjem čelniku Fonda Rodrigu da Ratu, koji će dužnost predati nakon godišnjeg zasjedanja MMF-a i Svjetske banke (WB) u listopadu.
Strauss-Kahn (58), francuski ministar financija 1997-99. i ranije ove godine kandidat za nominaciju Socijalističke stranke na predsjedničkim izborima, 10. srpnja predložen je kao kandidat EU za čelnika MMF-a.
Tosovsky (56), bivši češki premijer koji trenutačno vodi Institut za financijsku stabilnost pri Banci za međunarodna poravnanja (BIS) u Baselu, predložen je 22. kolovoza kao kandidat Rusije.
U skladu sa 60-godišnjom tradicijom da zapadnoeuropske zemlje predlažu kandidata za čelnika MMF-a, a SAD kandidata za čelnika Svjetske banke, Straus-Kahn je favorit za izbor nasljednika Rodriga de Rata, iako su dužnosnici MMF-a obznanili da nemaju prigovora na kandidaturu Tosovskog, te da će provesti otvoren i transparentan izbor. Pored potpore EU-a, Strauss-Kahn uživa i snažnu podršku Sjedinjenih Država.
Rusija je izazvala čuđenje kada je krajem kolovoza kandidirala Tosovskog, a ruski dužnosnici su kazali kako je to legitiman izazov tradiciji da Europa bira čelnika MMF-a, a SAD čelnika Svjetske banke.
"Ne slaže se svatko s time. To nije pošteno prema vodećim zemljama svijeta", izjavio je tim povodom ruski ministar vanjskih poslova Aleksej Kudrin.
Bivši ruski premijer Jegor Gajdar, u nedavnom je komentaru u Financial Timesu nazvao zapadnoeuropsku hegemoniju nad MMF-om "reliktom kolonijalnih carstava Europe" i kazao kako Rusija ima pravo ukazati na tu neravnotežu moći.
Mnogi stručnjaci, posebno u zemljama u razvoju, taj sustav okrivljuju za netrpeljivost prema MMF-u i pozivaju na reformu te međunarodne finacijske institucije. Financial Times je u svom uvodniku nedavno ocijenio kako je taj učinak posebno štetan obzirom da rastuće globalne devizne rezerve čine da sredstva MMF-a djeluju patuljastvo. Sve je više "jedina imovina MMF-a politički legitimitet i intelektualni autoritet", ocijenio je list.
Stručnjaci kažu kako bi se svaka reforma morala usredotočiti na glasačka prava MMF-a, koja jamče više institucionalne težine SAD-u i zapadnoj Europi kroz kontroverzni sustav kvota.
Profesori ekonomije s Harvarda, Richard Cooper i Edwin Truman, predložili su 2006. da Fond razvije pravedniji sustav za utvrđivanje glasačkih prava 185 zemalja članica. U svom su članku preporučili da bi MMF trebao napustiti svoj skalu ekonomske 'otvorenosti', koju rabi pri utvrđivanju kvota, ocijenivši je arbitrarnom.