Mogućnost papine ostavke predviđena je i kanonskim pravom, a jedini uvjeti su da papa ostavku da slobodne volje te da objava ostavke bude provedena sukladno pravilima. Kanonskim zakonom nije određena osoba kojoj papa mora podnijeti ostavku, ali postoji nepisano pravilo da se prethodno o papinom postupku obavijesti kolegij kardinala. Bitno je naglasiti i kako pojam 'abdikacije' u ovom slučaju ne postoji - papa se može povući ili dati ostavku na mjesto poglavara Crkve.
Posljednji papa koji je dao ostavku na mjesto poglavara Crkve bio je Grgur XII. 1415. godine, a prije njega su to učinili papa Celestin V. 1294. i papa Benedikt IX. 1045. godine, no kako nam je rekao Ivica Maštruko, bivši hrvatski veleposlanik pri Svetoj stolici, ovo je prvi put u povijesti da je jedan papa dao ostavku zbog nemogućnosti obavljanja svojih dužnosti što pokazuje jedan novi stav na vrhu katoličke Crkve.
>> Povlači se papa Benedikt XVI: 'Nemam više snage'
Stručnjak za kanonsko pravo Stanislav Vitković objasnio nam je kako se papina ostavka, prema zakonu, ne mora prihvatiti, a prihvati li se on će od 28. veljače biti poznat ponovno kao Joseph Ratzinger, a ne više kao Benedikt XVI.
Vitković dodaje kako je procedura za izbor novog pape ista kao i u slučaju papine smrti. U najkraćem mogućem roku sazvat će se konklava kardinalskog zbora u kojoj će prisustvovati svi kardinali svijeta mlađi od 80 godina. U konklavi će sudjelovati i naši kardinali Josip Bozanić, nadbiskup zagrebački te Vinko Puljić, nadbiskup vrhbosanski.
Prvi put nakon 600 godina, poglavar Katoličke crkve dobrovoljno napušta svoju dužnost. Papa Benedikt XVI. odluku je priopćio na latinskom, okružen kardinalima. Konklave se nalaze unutar teritorija Vatikana, a sam čin glasovanja odvija se u Sikstinskoj kapeli. Kardinal komornik i tri kardinala asistenta dužni su paziti da se ne bi na bilo koji način povrijedila tajnost onoga što se događa u kapeli. Kardinali su za vrijeme konklave dužni ostaviti se bilo kakvog doticaja s vanjskim svijetom, uključujući komunikaciju mobitelom, čitanje novina, slušanje radija i gledanja televizije.
Izbor novog pape može biti i vrlo dugotrajan proces. Ako nijedan kardinal u tri serije po sedam glasovanja ne dobije dvotrećinsku većinu onda se može donijeti odluka da za izbor novog pape bude dovoljno 50 % + 1 glas ili da se bira između dva kandidata koji su u prethodnoj proceduri dobili najviše glasova. Biranje novog pape već tradicionalno prate tisuće ljudi na Trgu svetog Petra u Vatikanu koji čekaju pojavu bijelog dima iz dimnjaka Sikstinske kapele.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook