Sljedeći korak u ratu između Izraela i Irana u koji se tijekom noći umiješao i SAD napadom na iranska nuklearna i vojna postrojenja uvelike će odrediti daljnji tijek rata na Bliskom istoku, ali i budućnost ove regije.
Nije poznato koliko još dugo Iran može napadati Izrael. Broj napada balističkim projektilima smanjio se od početka rata. Iranski posrednici, Hezbollah i Hamas, ozbiljno su oslabljeni, a Assadovoga režima u Siriji više nema. Sve je to trebala biti prva linija obrane, odvraćanje od izraelskog napada, no sad se taj štit urušio, piše Sky News.
Američki napadi bili su usmjereni na iranska nuklearna postrojenja, a ne na visoke iranske dužnosnike. Stoga bi napadi na američke baze u regiji bili najlogičniji slični odgovor.
Ako odluče proširiti sukob, Iran bi sada mogao ciljati naftna postrojenja u zaljevu ili pokušati zatvoriti globalno važan Hormuški tjesnac. Bilo koja od tih opcija imala bi međunarodne posljedice.
Postoji mogućnost da Iran ne napravi veliki napad nego nešto manje i simbolično kao način spašavanja obraza, dajući posljednju riječ Washingtonu i prepuštajući se diplomaciji kao sredstvu rješavanja ovog sukoba.
Ali čak i u tom najboljem scenariju, iranska odmazda sigurno će morati biti nešto više od simboličnog odgovora. Iran je ozbiljno oslabljen iznutra i izvana. Ako eskaliraju, riskiraju ozbiljan američki odgovor koji bi mogao biti smrtonosan udarac.
Ako kapituliraju, vlada će se suočiti s velikim neslaganjem vlastitih građana i štetom na ugledu od koje se možda nikada neće oporaviti.