Solarne baklje normalna su pojava naše najsjajnije zvijezde - Sunca. Bilježimo ih gotovo svakodnevno, a svjetlosne aurore koje se javljaju na Zemlji malokoga ostavljaju ravnodušnim. No što bi se dogodilo kada bi sunčev plamen dohvatio Zemlju?
Iako nisu toliko jake, znanstvenici su uspjeli zabilježiti solarne baklje zvijezda u udaljenim sustavima čija jačina znatno premašuje jačinu vatre koju proizvodi naše Sunce. Znanstvenici su otkrili što bi se dogodilo kada bi Zemlju dohvatio veliki plamen sunčeve baklje.
Isprva bi Zemlju obišla predivna svjetlost. Svjetlosne bi aurore zavladale našim planetom, a Sunce bi postalo jače. No, ne kaže se uzalud da sve što je lijepo kratko traje. Nakon predivne svjetlosti situacija bi se naglo preokrenula.
Sunčeve baklje godinama intrigiraju znanost, a izračuni o mogućnosti da ovakav jedan plamen zahvati Zemlju - ne postoje.
Danski fizičar Christoffer Karoff objasnio je što bi se dogodilo kada bi naše Sunce izbacilo jedan super plamen.
Kada bi Sunce izbacilo super plamen, u prvim bi trenucima postalo veće i jače, grijalo bi nas kao nikad do sada. Zemljin ozon bio bi iznimno opterećen štiteći nas od velike radijacije UV zraka.
Najprije bi ponestalo signala, potom bi se postupno gasili svi električni uređaji. Nakon 24 sata Zemlji bi pogodila sunčeva plazma super plamena. Ona bi najprije uništila sve satelite, a potom bi se počeo gasiti GPS i komunikacijski sustav. Zbog zemljinog magnetskog polja širenje plazme dobilo bi na brzini što bi uzrokovalo pojavu velikog broja aurora diljem svijeta, kao što je to bio slučaj 1859. nakon sunčeve oluje koja je bila nemjerljivo manja od super plamena.
Sunčeva plazma utjecala bi na zemljino magnetsko polje u tolikoj mjeri da bi se svi električni uređaji počeli gasiti. To bi potom dovelo do nestanka električne energije. Atmosfera bi bila uništena, a uništeni bi bili i svi radarski i radio sustavi.
Super plamen mogao bi uništiti od 10 do 50 posto ozona čime bi rak kože postao sve učestalija bolest koja bi mogla uzrokovati preranu smrt kod velikog dijela populacije Zemlje. Zemljinom štitu - ozonu bilo bi potrebno oko 5 godina da se obnovi, piše Gizmodo.