Vjerojatno je malo ljudi koji nisu čuli za Stephena Hawkinga. No, što je on to točno otkrio da se toliko proslavio?
Stephen Hawking uvelike je prisutan u svijetu znanosti moderne fizike i često citiran fizičar. On je spojio nekoliko različitih, ali jednako fundamentalnih polja teorije fizike: gravitaciju, kozmologiju, kvantnu teoriju, termodinamiku i teoriju informacije.
Oko 1960-ih Hawking je studirao na britanskom Sveučilštu Oxford, a potom diplomu iz fizike dobio na Sveučilištu Cambridge, pod mentorstvom kozmologa Denisa Scamie.
Pod njegovim je vodstvom počeo razmišljati o teoriji Velikog praska – ideji da je svemir nastao kao mala točka koja se proširila. Hawking je objavio da je Veliki prasak bio kolaps crne rupe unatrag.
Sa znanstvenikom Rogerom Penroseom 1970. objavio je rad u kojem pokazuju da opći relativitet upućuje da je svemir morao početi kao singularnost. Hawking je branio tvrdnju da se crne rupe mogu mogu samo povećavati, a nikako smanjivati u veličini. Također je pokazao da se crne rupe ne mogu podijeliti na manje dijelove, piše BBC.
1971. osmislio je radikalnu novu verziju crnih rupa. Tijekom Velikog praska, tvrdio je, pojedine grude materije mogle su se raspasti na mini crne rupe. Svaka je gruda težila milijarde tona, što zvuči puno, no mnogo je manje od Zemlje, a crne rupe koje su nastale kao rezultat toga, bile su manje od atoma.
Nekoliko godina kasnije, objavio je još jednu uznemirujuću implikaciju nestajućih crnih rupa. One uništavaju informacije, tvrdio je.
U tome ga je godinama pobijao američki fizičar Leonard Susskind. 2004. Hawking je priznao da je Susskind imao pravo. Informacije iz crne rupe, vraćaju se u svemir u uništenom obliku u odnosu na ono kakve su bile kada su došle u dodir s crnom rupom te ih je stoga nemoguće čitati.
Mišljenje Stephena Hawkinga veoma se cijeni, pa gotovo svaki puta prilikom velikog skupa na kojem sudjeluje, upravo njegove poruke završe na naslovnicama medija.