'Uputio bih vas na NATO za to da li će se pristupanje (Hrvatske) dogoditi na summitu ili ne. Nije mi poznato da je povučen neki potez kako stvari ne bi išle naprijed, no to je odluka Saveza, a ne samo američka odluka', rekao je Duguid na pitanje o slovenskom dovođenju u pitanje primanja Hrvatske u članstvo na 60. summitu Saveza, s inicijativnom za referendum.
>> NATO zabrinut zbog problema koje Slovenija čini Hrvatskoj
Naglasio je kako će SAD svoje stajališta o tome iznijeti u Sjevernoatlantskom vijeću, stalnom tijelu NATO-a u Bruxellesu u kojem su veleposlanici 26 zemalja članica. Na pitanje prati li State Department razvoj događaja vezan uz inicijativu za referendum u Sloveniji, Duguid je odgovorio 'mi pratimo sve događaje najbolje što možemo, diljem svijeta', ponovivši kako je za komentar 'NATO procedura' mjerodavan NATO.
NATO je u utorak izrazio zabrinutost zbog mogućnosti da Slovenija održi referendum o hrvatskom članstvu u Savezu. Nadamo se da Slovenija neće biti jedina zemlja koja neće moći dovršiti ratifikaciju na vrijeme, rekao je novinarima glasnogovornik NATO-a u Bruxellesu James Appathurai, dodajući kako je Slovenija 'u ozbiljnoj utrci s vremenom'.
Postupak ratifikacije protokola o pristupanju Hrvatske NATO-u do sada su dovršile 23 zemlje članice, a osim Slovenije, čiji je parlament 9. veljače ratificirao protokol što se referendumom želi poništiti, preostaju još Nizozemska i Grčka. Jubilarni 60. sastanak na vrhu NATO-a, održat će se 3. i 4. travnja uz francusko-njemačko domaćinstvo u Strasbourgu i Kehlu, gradovima na dvije obale Rajne.
Uz primanje u članstvo Hrvatske i Albanije, summit će obilježiti i povratak Francuske u vojnu strukturu NATO-a, više od 40 godina nakon što je predsjednik Charles de Gaulle napustio zajedničko vojno zapovjedništvo Saveza i izbacio NATO iz Pariza. Preduvjet za primanje novih članica jest da sve članice NATO-a do sredine ožujka obavijeste SAD, depozitara Washingtonskog ugovora s kojim je 1949. osnovan NATO, da su prihvatile pristupne protokole za primanje novih članica.