Razlog smanjivanja slovenskog kreditnog rejtinga su najavljeni referendumi kojima bi oporba željela dovesti u pitanje već prihvaćene zakone kojima se želi sanirati slovenske banke i ujediniti upravljanje državnom imovinom putem jedinstvenog holdinga.
Kako je Standard&Poor navela u utorak u svom priopćenju, mogućnost da se referendumima zaustavi primjena zakona o sanaciji banaka i upravljanju državnom imovinom donosi neizvjesnosti koje mogu ugroziti sposobnost sadašnje vlade da razvija i provodi reformsku politiku. To bi pak, kako se dodaje, smanjilo povjerenje investitora u Sloveniju i povećalo troškove njena zaduživanja na financijskom tržištu.
Sadašnji kreditni rejting(koji iznosi A-) S&P bi u tom slučaju mogao smanjiti na BBB zbog situacije u kojoj vlada neće moći provoditi ključne reforme u smjeru fleksibilnije ekonomije te u kojoj bi politička nesigurnost dovela u pitanje planiranu dinamiku smanjivanja javnih troškova i zaduženosti, upozorava Standard&Poor.
>> Europski sud: Slovenija odgovorna za povrat štednje štedišama Ljubljanske banke
Slovenski parlament danas raspravlja o referendumima kojima oporba želi zaustaviti primjenu zakona o sanaciji banaka i zakona o holdingu za upravljanje državnom imovinom. Predsjednik parlamenta Gregor Virant izjavio je prošlog tjedna da je inicijativa 30 zastupnika, većinom iz redova oporbene stranke Pozitivna Slovenija (PS), da se održi referendum o sanaciji banaka nepravilno pokrenuta pa da iz formalnih razloga referendum neće biti raspisan. Danas se o tome predviđa rasprava u parlamentu te se očekuje da referendum o sanaciji banaka neće biti pokrenut.
Zahtjev za referendumom o holdingu za upravljanje državnom imovinom je formalno i pravilno podnesen, ali će parlament, kako se očekuje, na prijedlog vlade vjerojatno donijeti odluku da se ta inicijativa uputi na odlučivanje ustavnom sudu, s prijedlogom da ga se zbog posljedica proglasi neustavnim. Vlada smatra da bi posljedice bile prazan državni proračun i nemogućnost isplaćivanja mirovina i drugih socijalnih davanja. Ako bi ustavni sud potvrdio da bi posljedice referenduma mogle biti protuustavne, do referenduma ne bi došlo. Ako ustavni suci odluče da se referendum može održati, onda bi on bio moguć tek u siječnju.
Premijer Janez Janša pozvao je prošlog tjedna zastupnike oporbe koji traže referendume da povuku potpise i odustanu od inicijative koja, po njegovim riječima, šteti nacionalnim interesima. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook