14:18 - Ubojstvo više od osam tisuća Bošnjaka u Srebrenici što su ga u srpnju 1995. godine počinile vojska i policija bosanskih Srba je zločin genocida bez presedana koji treba biti trajna opomena za budućnost ali i poziv na gradnju trajnog mira i jačanje europske budućnosti Bosne i Hercegovine, istaknuli su u subotu u Srebrenici gotovo svi državnici i političari koji su govorili na komemoraciji upriličenoj u povodu dvadesete obljetnice srebreničke tragedije.
Pri tom su predstavnici Ujeidnjenih naroda i Nizozemske priznali i prihvatili svoj dio odgovornosti za srebreničku tragediju koju je međunarodna zajednica propustila spriječiti.
Napadnut Vučić: Pogođen kamenom u glavu, lakše je ozlijeđen
Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović kao jedan od petnaest govornika kazala je kako je došla prije svega pokloniti se "nevinim žrtavama bezumnih zločina".
"Sjećanje na žrtve sve nas trajno obvezuje. Obvezuje nas da Srebrenica kao mjesto najstrašnijeg zločina nakon Drugog svjetskog rata ne bude u našim mislima samo 11. srpnja na da po modernu međunarodnu zajednicu sramotne obljetnice genocida", kazala je hrvatska predsjednica.
Dodala je kako Srebrenica ostaje kao opomena što se događa kada zakažu međunarodni mehanizmi i kolektivna savjest te kada nema volje za zajedničkim djelovanjem.
"Na ovom mjestu gdje je čovječanstvo naučilo jednu od svojih najbolnijih lekcija u ime Hrvatske i osobno narodima i svim građanima BiH želim budućnost svjetla, budućnost mira, suživota i prosperiteta. Hrvatska je uz vas", poručila je predsjednica Grabar-Kitarović na komemoraciji.
Bivši američki predsjednik Bill Clinton u emotivnom je govoru istaknuo kako ga je u BiH kao osobnog izaslanika poslao sadašnji predsjednik Barack Obama da bi izrazio vjeru u nadu i budućnost BiH.
"Preko osam tisuća muškaraca i dječaka ovdje je ubijeno u genocidu. Ta strašna činjenica konačno je presudila da zemlje NATO-a daju potporu SAD-u da se nešto poduzme", kazao je Clinton koji je američki predsjednik bio upravo u vrijeme srebreničkog zločina.
Cinton je izjavio kako je ono što je napravio kao predsjednik SAD-a u BiH i na Kosovu bilo je među najvažnijim postupcima njegova dva predsjednička mandata.
"Drago mi je što je mir održan no i dalje smo dužni onima koji su ovdje žrtvovali svoje živote", kazao je Clinton dodajući kako ne želi više nigdje vidjeti "polja smrti" poput srebreničkih.
Cinton se pri tom potrudio biti i nekom vrstom diplomatskog posrednika ističući važnost činjenice da je ove godine u Srebrenicu došao srbijanski premijer Aleksandar Vučić.
"Kao prijatelj BiH želim zahvaliti premijeru Srbije što je pokazao hrabrost doći ovdje danas i mislim da je važno da to prepoznamo", kazao je Clinton dok ga je Vučić netremice slušao.
"Recimo da je to početak. Odajmo počast žrtavama, nađenima i onima koji to nisu, sjetimo se obećanja za mir koja smo dali i dajmo mogućnost ovoj zemlji za demokratsku budućnost", kazao je Clinton dodajući kako "moramo raditi zajedno i nemamo drugog izbora".
Načelnik općine Srebrenica Ćamil Duraković istaknuo je kako preživjeli Bošnjaci Srebrenice na nasilje iz 1995. nisu odgovorili novim nasiljem a obitelji smaknutih njegovale su ljubav čuvajući na taj način uspomenu na svoje nestale.
"Još 1.100 ubijenih na žalost nije pronađeno. Pozivam one koji su sudjelovali u njihovim smaknućima... da nam kažu gdje su kosti tih Bošnjaka. To će biti vaša pružena ruka pomirenja", kazao je Duraković.
Ministar vanjskih poslova Nizozemske Bert Koenders izrazio je žaljenje zbog žrtava i istaknuo odgovornost svoje zemlje čiji su vojnici kao pripadnici UN-a imali zadaću zaštititi Srebrenicu 1995. godine a to nisu učinili.
"Genocid koji je ovdje počinjen najmračniji je dio naše zajedničke europske povijesti. Danas u Potočarima stojimo postiđeni pred vama", kazao je Koenders kao prvi nizozemski političar koji je ikada govorio u Srebrenici.
Konstatirao je kako cijela međunarodna zajednica 1995. godine nije pružila odgovarajuću zaštitu Srebrenici a nizozemska vlada dijeli političku odgovornost za to što se zbilo.
"Tragedija poput ove nikada se više ne smije dogoditi", kazao je Koenders.
Zamjenik glavnog tajnika Ujedinjenih naroda Jan Eliasson je također inzistirao na tome da je u Srebrenici počinjen genocid koji je ostavio duboke ožiljke.
"Ponovo se obavezujemo da će cijela istina biti otkrivena a potraga za onima koji nisu pronađeni će se nastaviti dok će pravda stići zločince", kazao je Eliasson.
Dodao je kako je danas kao i 1995. godine jasno da "UN i međunarodna zajednica nisu uspjeli zaštititi žrtve. "To će nas zauvijek mučiti a tako i treba biti. To je na mnogo načina utjecalo na rad naše organizacije", kazao je Eliasson.
Dodao je kako UN na temelju srebreničkog iskustva danas aktvnije djeluju u pokupaju da spriječe nasilje i zločine diljem svijeta iako se to i dalje zbiva u mnogim državama.
Predsjednik Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) Theodor Meron podsjetio je na presudu Radislavu Krstiću kojom je prije deset godina potvrđen genocid u Srebrenici.
Podsjećajući u govoru na sadržaj presude kazao je kako je genocid okvalificiran kao posebice sramotan zločin usmjeren protiv cijelog čovječanstva.
"Presudno je da se izravni počinitelji pozovu na odgovornost no ne smije se zaboraviti ni da sudske presude same po sebi ne liječe rane nanesene zločinom. One same po sebi ne vode pomirenju niti mogu vratiti stradale", kazao je Meron.
Glavni tužitelj ICTY-a Serge Brammertz kazao je kako je Srebrenica podsjetnik na ogromne patnje koje ljudi mogu nanijeti jedni drugima.
"To nije bila spontana vojna operacija niti dio nekolicine. To je bio rezultat plana smišljenog na najvišoj razini i to su činjenice koje smo više puta dokazali", kazao je Brammertz.
Dodao je kako je nijekanje genocida nepoštivanje odluka suda i uvreda za žrtve.
"Da bi ih se poštovalo Srebrenicu moramo nazvati imenom genocida a da bi gradili budućnost moramo se suprostavtii nijekanju genocida", kazao je glavni haaški tužitelj.
Podsjetio je kako još valja procesuirati na stotine počinitelja a pri tom je važna regionalna suradnja jer su mnogi pobjegli u druge zemlje.
"Naučio sam da je prihvaćanje istine prvi korak ka pomirenju", kazao je Brammertz.
Predsjednik vlade Turske Ahmet Davutoglu kazao je kako je ubojstvo više od osam tisuća ljudi u Srebrenici bilo ubojstvo cijelog čovječanstva.
"Moramo priznati činjenicu da međunarodna zajednica nije bila u stanju spriječiti ovu tragediju. Ukoliko ne budemo ujedinjeni možemo se ponovo naći u sličnoj situaciji", kazao je Davutoglu pozvavši na uspostavu duha mira i solidarnosti kao brane novim zločinima poput srebreničkog.
Pozvao je pri tom prije svega na veće jedinstvo i suradnju među državama regije pri čemu je mir u BiH ključan za mir na cijelom Balkanu.
Predsjednik Slovenije Borut Pahor posebice je inzistirao na oprostu i pomirenju ističući kako za to treba puno hrabrosti.
"To je po mom sudu jedini put za bolju budućnost", kazao je Pahor dodajući ako bez oproštaja nema pomirenja, bez toga nema suradnje s onda ni jedinstva nužnog za donošenje velikih odluka.
"To je jedini put vrijedan snova i nadanja, vrijedan vaše djece", kazao je Pahor pozvavši se na slovensko iskustvo nacionalnog pomirenja i "moralni pomak" učinjen nakon 70 godina.
"Ne govorim o zaboravu i o kažnjavanju zločinaca nego o oprostu. Znam da je beskonačno teško no razmislite. Bez toga nema budućnosti a svako odugovlačenje s oprostom i pomirenjem je odugovlačenje budućnosti", kazao je slovenski predsjednik dodajući kako su to temelji suvremene Europe a prije ili kasnije bit će i temelji BiH.
Poručio je kako je upravo sada trenutak za proširenje EU na Balkan i kako to "birokrati ne razumiju". Bez europske perspektive za BiH, drži Pahor, postoji rizik da se srebrenički genocid ponovi.
Njemu se u tom pozivu pridružio i član Predsjedništva BiH Dragan Čović zamolivši članove obitelji ubijenih da se nad sjenama njihovih najmilijih pokuša graditi pomirenje i bolja budućnost.
U ime članova obitelji žrtava Advija Ibrahimović čiji su otac i majka ubijeni 1995. godine a ona je tada imala 11 godina kazala je kao je njihova bol odavno prerasla u snagu koja neće dopustiti da se skriva i niječe ono što se dogodilo.
Visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Valentin Inzko izrazio je nadu kako će srebrenički zločin na temelju činjenica o njegovu genocidnom karakteru biti poziv na gradnju stoljeća mira po uzoru na ono što su učinili Njemačka i Francuska nakon Drugog svjetskog rata.
"Samo nas istina može osloboditi. Samo se na temelju istine i pravde može postići mir i pomirenje", kazao je Inzko.
Jordanska kraljica Noor je u svojstvu povjerenice Međunarodnog povjerenstva za nestale osobe (ICMP) podsjetila je kako je uz ogromne napore pronađeno 90 posto ubijenih u Srebrenici.
"To je dio prijeko potrebne borbe za pravdu i suprotstavljanjima lažima istinom".
Kazala je kako će pravda i istina u konačnici pobijediti no ljudsko lice srebreničke tragedije nikada ne može biti zaboravljeno.
12:19 - Okupljenima na komemoraciji u ime Hrvatske obratila se i Kolinda Grabar Kitarović. 'Danas se sa svima vama poklanjam sa žrtvama koje su život izgubile kao u bezumnom zločinu. U ime Hrvatske želim vam budućnost svjetla. Hrvatska je uz vas', rekla je tijekom obraćanja hrvatska predsjednica.
10:53 - Predsjednik vlade Srbije Aleksandar Vučić stigao je u Srebrenicu kako bi sudjelovao na komemoraciji posvećenoj bošnjačkim žrtvama genocida iz 1995. godine.
Vučića su na ulazu u memorijalni kompleks dočekali predstavnici općinskih vlasti i organizacijskog odbora, a članice udruga koje okupljaju majke ubijenih Srebreničana zamolile su ga da pomogne pomirenje i prizna činjenice.
'Dobro nam došao, a ja ću ti zakačiti ovaj cvijet. To je simbol stradanja. Molimo u ime mladih da pomognete da BiH bude funkcionalna država. Molimo vas u ime ovih nišana', kazala je Hatidža Mehmedović u ime udruge "Majke Srebrenice" koja je srbijanskom premijeru na rever prikvačila bijelo-zeleni heklani cvijet koji je simbol stradanja Bošnjaka 1995. godine.
Kada Hotić iz udruge srebrenički majki poručila je Vučiću kako se činjenice ne bi smjele nijekati te mu je poručila kako je mir i suradnja zajednički interes.
Vučić se, kao i ostali uzvanici, upisao u knjigu žalosti.
10:36 - Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović i ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić doputovale su u subotu prijepodne u Srebrenicu gdje će predvoditi hrvatsko izaslanstvo na središnjoj komemoraciji posvećenoj Bošnjacima ubijenim u genocidu 1995. godine.
Po dolasku u Srebrenicu Grabar Kitarović i Pusić su se uputile u memorijalni kompleks u Potočarima gdje su ih dočekali načelnik općine Ćamil Duraković i predstavnici udruga koje okupljalju preživjele Srebreničane i članove obitelji ubijenih.
'Dobro došla kraljice Balkana i nado Bosne i Hercegovine', kazala je uz srdačni pozdrav hrvatskoj predsjednici Hatidža Mehmedović, predsjednica udruge 'Majke Srebrenice'.
Hrvatska predsjednica i ministrica vanjskih poslova nakon toga su se upisale u knjigu žalosti otvorenu u muzeju smještenom u kompleksu u kojemu je tijekom rata bila baza vojnika iz tadašnjeg sastava mirovnih snaga Ujedinjenih naroda (UNPROFOR).
Doputovali su i predsjednici Slovenije i Crne Gore Borut Pahor i Filip Vujanović te Makedonije Georgi Ivanov. U Srebrenicu su stigli i drugi visoki uzvanici poput bivšeg američkog predsjednika Billa Clintona. On je na čelu izaslanstva u kojemu je i bivša američka državna tajnica Madeleine Albright te nekoliko senatora i kongresnika.
Na komemoraciju je stigao i predsjednik Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) Theodor Meron.
U Srebrenicu je u subotu stigao najveći broj inozemnih gostiju otkako se u tom gradu od 2003. godine organizirano pokapaju žrtve genocida.
Bez Rusije
U Srebrenici je u subotu više od 90 izaslanstava država i međunarodnih organizacija koje predvodi tridesetak šefova država, predsjednika vlada, ministara vanjskih poslova ili predsjednika parlamenata.
Neće biti zastupljene tek rijetke zemlje poput Rusije.
Ruski veleposlanik u BiH Petar Ivancov dolazak u Potočare otkazao je u u petak s obrazloženjem kako mu je organizacijski odbor "uskratio dobrodošlicu" zbog veta kojega je Moskva uložila u Vijeću sigurnosti Ujeidnjenih naroda na rezoluciju kojom je na prijedlog Velike Britanije trebao biti osuđen zločin genocida.
Masovne likvidacije zarobljenih Bošnjaka počele su 13. srpnja
Načelnik općine Srebrenice i predsjednik organizacijskog odbora za obilježavanje 20. godišnjice genocida Ćamil Duraković kazao je da se na komemoracijama očekuje nazočnost oko 50 tisuća ljudi. "Mi smo obavili sve pripreme, a na dženazi očekujemo pedeset tisuća ljudi", izjavio je Duraković.
Hrvatsku će na komemoraciji predstavljati predsjednica države Kolinda Grabar Kitarović i potpredsjednica vlade i šefica diplomacije Vesna Pusić.
Uz članove obitelji i druge posjetitelje, u Srebrenici će se u subotu naći i izaslanstva više od devedeset država i različitih međunarodnih organizacija koji žele odati počast žrtvama. Osim Hrvatske, na razini šefova država bit će zastupljene Slovenija i Crna Gora, a dolaze premijeri i Turske i Albanije.
I predsjednik srbijanske vlade Aleksandar Vučić najavio je nakon dugog premišljanja kako će im se pridružiti. Europsku komisiju predstavljat će visoka predstavnica za vanjsku i sigurnosnu politiku Federica Mogherini. Počast žrtvama genocida doći će odati predsjednik Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) Theodor Meron i tužitelj Serge Brammertz. No najveću pozornost vjerojatno će privući bivši američki predsjednik Bill Clinton koji u Srebrenicu stiže kao osobni izaslanik sadašnjeg predsjednika Baracka Obame.
Postrojbe kojima je zapovijedao Ratko Mladić zaštićenu zonu Srebrenice napale su 6. srpnja 1995. Pri tom su naišli na slab otpor nizozemskih vojnika iz sastava UNPROFOR-a kojima je zbog političkih prijepora i neodlučnosti UN-a bila uskraćena i zračna potpora borbenih zrakoplova bez čega nije bilo moguće zaustaviti prodor srpskih snaga.
POKAPANJE SREBRENIČKIH ŽRTAVA Potočari su i danas mjesto suza
Konačni pad Srebrenice slijedio je 11. srpnja nakon čega su nizozemski vojnici Mladićevom snagama predali sve Bošnjake koji su spas potražili u bazi u Potočarima.
Istodobno je trajao progon bošnjačkih muškaraca koji su se kroz šumske predjele pokušali izvući prema teritoriju pod nadzorom Armije BiH u pravcu Tuzle.
Masovne likvidacije zarobljenih Bošnjaka počele su 13. srpnja, a više od 23 tisuće žena i djece protjerano je. Područje Srebrenice u cijelosti je etnički očišćeno.
Taj su zločin Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) i Međunarodni sud pravde (ICJ) okvalificirali kao genocid sukladno odredbama konvencije o sprečavanju genocida iz 1948. godine.
Nakon pada Srebrenice prijavljen je nestanak 8.372 osobe bošnjačke nacionalnosti i jednog Hrvata, Rudolfa Hrena.
Do sada su pronađeni i identificirani te u Potočarima pokopani ostaci 6.241 žrtve. U potrazi za posmrtnim ostacima ubijenih Srebreničana forenzičari su do sada otkrili čak 93 masovne grobnice.
Za zločine počinjene u Srebrenici za proteklih dvadeset godina optuženo je ukupno 70 osoba.
Od toga je njih 20 optuženo pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY), a 50 pred Sudom BiH.
ICTY je zbog odgovornosti za srebrenički genocid osudio 13 osoba, od toga trojicu zapovjednika vojske bosanskih Srba doživotno. Čekaju se još prvostupanjske presude Radovanu Karadžiću i Ratku Mladiću te pravomoćne presude Jovici Stanišiću i Frenkiju Simatoviću.
Tisuće ljudi počele pristizati u Srebrenicu
Tisuće ljudi počele su pristizati u Srebrenicu u subotu od ranih jutarnjih sati kako bi u tom gradiću na istoku BiH sudjelovali u komemoraciji u povodu dvadesete obljetnice genocida što ga je vojska bosanskih Srba počinila u srpnju 1995. godine kada je ubijeno više od osam tisuća Bošnjaka.
Više od 140 autobusa i stotine osobnih automobila na prilaznim su cestama, a organizatori su najavili kako očekuju dolazak i do pedeset tisuća ljudi. Na osiguranju je angažirao više od dvije tisuće policajaca.
Nakon komemoracije u Memorijalnom kompleksu u Potočarima uslijedit će i pokop 136 žrtva žrtava genocida čija su tijela u proteklim godinama pronađena u nekoj od masovnih grobnica. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook