Broj euroskeptika u Srbiji porastao je od lipnja do rujna ove godine za deset posto, s 25 na 35 posto. Za članstvo Srbije u Europskoj uniji trenutno se izjašnjava 47 posto građana, dok se ulasku u NATO protivi 65 posto, rezultati su istraživanja koje je u srijedu priopćio Beogradski centar za sigurnosnu politiku (BCBP).
>> Srpski MVP savjetuje: Čuvajte se u Zagrebu, Osijeku, Kninu, Splitu...
Istraživanje provedeno od 16. do 24. rujna na reprezentativnom uzorku od 1.203 građana pokazalo je da se 18 posto građana ne može odlučiti vidi li Srbiju u EU ili ne.
Ravnateljica BCBP Sonja Stojanović-Gajić je, predstavljajući rezultate istraživanja nazvanog "Građani Srbije između EU, NATO i Rusije", ocijenila da su promjenu odnosa građana prema EU prouzročili dodatni uvjeti iz Bruxellesa, ali i stajališta pojedinih srbijanskih dužnosnika.
"Porastu euroskepticizma pridonijeli su uvjeti daljnjeg napretka Srbije ka članstvu, ali i izjave domaćih političara koji uglavnom daju negativne ocjene o Uniji i odlukama donesenim u Bruxellesu", ocijenila je Stojanović-Gajić.
Istraživanje pokazuje i da 44 posto građana očekuje od članstva u EU veću sigurnost države, 40 posto ih je uvjereno da će se smanjiti stopa organiziranog kriminala, a 44 posto se nada učinkovitijoj borbi protiv korupcije u društvu postane li Srbija članicom EU.
Kako je navela ravnateljica BCBP, članstvo Srbije u EU najviše podupiru osobe od 30 do 39 godina, kao i stariji od 60 godina s višom ili visokom stručnom spremom, s teritorija Vojvodine i iz središnje Srbije te glasači donedavno vladajuće Demokratske stranke (70 posto) i koalicije Preokret (72 posto), okupljene oko oporbene Liberalno-demokratske partije (LDP) Čedomira Jovanovića. Uz njih su pripadnici mađarske nacionalne manjine i Bošnjaci te građani čiji su mjesečni prihodi oko 100.000 dinara (oko 6.750 kuna) po članu kućanstva.
Najveći protivnici ulaska Srbije u EU su osobe u dobi od 18 do 29 godina, građani s primanjima u visini 700 do oko 2.500 kuna - njih oko 40 posto, kao i glasači nacionalističkog pokreta Dveri (81 %), Srpske radikalne stranke (66 %) te vladajuće Srpske napredne stranke, među kojima je 48 protiv ulaska Srbije u EU.
Istodobno, prema podacima istraživanja BCBP, čak 62 posto građana smatra da Srbija ne treba ni po koju cijenu priznati neovisnost Kosova.
Tko su 'prijatelji', a tko 'neprijatelji' Srbije?
Građani su ocijenili i da su Sjedinjene Američke Države (43 posto) najveći "neprijatelj" Srbije, slijede Njemačka (25 posto), potom Albanija (24 posto), te Velika Britanija i Hrvatska sa po 12 posto. Anketirani u istraživanju Beogradskog centra za sigurnosnu politiku pod stavkom "najbolji prijatelji" Srbije vide Rusiju - njih 47 posto, Grčku (23 posto), Kinu (21 posto), Japan devet posto te Italiju pet posto.
Ulazak Srbije u NATO podržava 14 posto građana, 65 posto je protiv, a 21 posto ih je neopredijeljeno. Istodobno, čak 33 posto ispitanika vjeruje da bi NATO trebao platiti ratnu odštetu Srbiji kao uvjet da se poboljšaju uzajamni odnosi, a 15 posto ih smatra da se Pakt treba javno ispričati za bombardiranje Srbije 1999. godine.
Potpora NATO-u u Srbiji je i 2011. godine bila na niskoj razini (16 posto) i dodatno je ove godine pala na 14 posto, iako je, između opcija NATO i Rusije, najveći broj građana 44 posto za vojnu neutralnost Srbije, pokazuju rezultati rujanskog istraživanja Beogradskog centra za sigurnosnu politiku. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook