'To podrazumijeva reformu javnog sektora i trajno smanjenje broja zaposlenih službenika u državnim i lokalnim institucijama za 10 posto, od siječnja iduće godine. Na jesen bi donijeli neophodne zakone, a smanjenje broja zaposlenih ne bi bilo linearno, već bi u nekim općinama bilo više, negdje manje, a negdje ga uopće ne bi bilo', rekao je za Blic Mlađan Dinkić, potpredsjednik srbijanske vlade i ministar za ekonomiju i razvoj.
Dinkić je pojasnio kako je njihova strana u pregovorima s MMF-om došla sa stajalištem kako je povećanje poreza zapravo štetno i da za to nema potrebe. S druge strane, neće rasti niti plaće, niti mirovine. 'Primijetili smo da su neke lokalne samouprave povećale zarade, usprkos tome što su plaće zamrznute i probijen je budžet za tri milijarde dinara. Zato će oni morati obaviti rebalans budžeta, a ukoliko to ne učine, mi ćemo ih primorati', istaknuo je Dinkić.
'Revizija ide u dobrom pravcu i nema šanse da će se aranžman sa Fondom dovesti u pitanje. Veliki problem je što država kao centrala može lako samu sebe kontrolirati, ali ne i lokalne samouprave', rekao je u razgovoru za Blic jedan od sudionika pregovora srbijanske vlade s MMF-om. Rumunjska, isto tako, kreće u racionalizaciju zaposlenih u javnom sektoru te planira do 2015. godine otpustiti čak 326 tisuća zaposlenih u tom sektoru. Svi režu i štede na glomaznom državnom aparatu, no jedino u Hrvatskoj to nije moguće, a nitko ne objašnjava zašto.