Udovica bivšeg predsjednika Srbije i SR Jugoslavije Slobodana Miloševića, Mirjana Marković, bit će kremirana u Moskvi, a urna s posmrtnim ostacima bit će u subotu u 15 sati položena u grob u Požarevcu, potvrdio je njezin sin Marko Milošević za beogradsku BK televiziju.
Ime Mirjane Marković s datumom rođenja već je ranije upisano pored imena Slobodana Miloševića na nadgrobnoj ploči u dvorištu obiteljske kuće u Požarevcu, "što znači da je planirala da i ona počiva na istom mjestu", pišu Večernje novosti, pozivajući se na komentare susjeda u Požarevcu.
Mediji su, nakon vijesti o smrti Mirjane Marković u nedjelju Rusiji, spekulirali o tome hoće li biti pokopana u Požarevcu ili, kako su tvrdili pojedini izvori, Marija i Marko Milošević neće dopustiti da majčin grob bude u Srbiji.
Lider Socijalističke partije Srbije i šef diplomacije Ivica Dačić ponudio je pomoć u organiziranju pokopa, a počasni predsjednik SPS-a i nekadašnji blizak Miloševićev suradnik Milutin Mrkonjić rekao je kako se nada "da će vlast stvoriti uvjete da njezina djeca pokopaju svoju majku u njenoj zemlji".
U Gradskom odboru Socijalističke partije Srbije Požarevca rekli su da čekaju odluku svoje središnjice u Beogradu te da je vrh SPS u kontaktu sa sinom i kćeri.
"Da bi ona mogla biti pokopana u dvorištu, za tako nešto prethodno je neophodno pribaviti suglasnost Skupštine grada Požarevca, kao što je bio slučaj i s pokopom Slobodana Miloševića, 18. svibnja 2006. godine", podsjećaju beogradski mediji.
U srbijanskoj se javnosti i dva dana nakon smrti Mirjane Marković i dalje nagađa hoće li njezina djeca nazočiti pokopu, s obzirom na to da nijedno od njih ne živi u Srbiji - sin Marko je živio s majkom u Rusiji, a kći Marija u Crnoj Gori.
Mirjana Marković umrla je u 77. godini u bolnici u Sočiju, u Rusiji, gdje je poslije dolaska 2003. godine iz Srbije, dobila azil 2010. jer je srbijansko pravosuđe za njom raspisalo tjeralicu u okviru istrage zlouporaba pri dodjeli državnih stanova.
Mirjana Marković i njezin suprug Slobodan Milošević dovode se u vezu i s ubojstvom novinara i vlasnika listova Dnevni telegraf i Europljanin Slavka Ćuruvije, ali politička pozadina tog atentata koji se dogodio 11. travnja 1999. godine nije otkrivena.
Četvorica dužnosnika tadašnje Državne sigurnosti (DB) osuđena su ovih dana na ukupno 100 godina zatvora zbog ubojstva Ćuruvije kao supočinitelji, a nalogodavci atentata nisu otkriveni. (Hina)