Aktivisti su još prije uputili otvoreno pismo u kojemu od srbijanskog predsjednika traže potporu za tu inicijativu, a današnjim okupljanjem nastavili su tradiciju okupljanja svakog 11. u mjesecu, započetu u veljači 2009. Na isti način nevladine udruge od tada se obraćaju srbijanskom predsjedniku, podsjećajući da je Europski parlament 15. siječnja 2009. prihvatio Rezoluciju o proglašenju 11. srpnja Danom sjećanja na genocid u Srebrenici, gdje su snage bosanskih Srba 1995. ubile oko 8000 muslimanskih civila. Tu inicijativu poduprla je i Europska komisija.
Zastupnici u srbijanskoj skupštini pokraj ožujka prihvatili su deklaraciju o osudi zločina nad Bošnjacima u Srebrenici 1995. i njome izrazili sućut i ispriku obiteljima žrtava, no srbijanski parlament do sada nije raspravljao o inicijativi nevladinih udruga za proglašenje 11. srpnja Danom sjećanja na genocid u Srebrenici. Bivši vojni vođa bosanskih Srba Ratko Mladić, kojega je Haaški sud optužio i za genocid u Srebrenici, još je u bijegu, a bivši politički čelnik bosanskih Srba Radovan Karadžić uhićen je u srpnju 2008. i nalazi se u pritvoru u Den Haagu.
Komentirajući presudu koju je haaški tribunal (ICTY) donio u četvrtak za sedmoricu vojnih i policijskih dužnosnika bosanskih Srba za zločine u Srebrenici i Žepi 1995., osudivši ih na zatvorske kazne od pet godina do doživotnog zatvora, predsjednica srbijanske nevladine udruge Fond za humanitarno pravo Nataša Kandić ocijenila je to važnim jer je time potvrđen genocid u Srebrenici i izrečena presuda najvišim dužnosnicima vojske i policije.
'Tim presudama potvrđeno je da je u Srebrenici počinjen genocid i utvrđeno je mnogo više činjenica o tom događaju', rekla je Kandić te dodala kako presude stvaraju osnovu koja će pomoći u sudskom postupku protiv Radovana Karadžića. Također će pomoći u suđenju bivšem vojnom zapovjedniku bosanskih Srba Ratku Mladiću, kazala je Kandić, izrazivši nadu da će Mladić biti uhićen i priveden sudu. (Hina)