Traje istraga

Smrtonosni virus na kruzeru vodi do kraja svijeta: "Nikad nismo imali hantavirus"

Ilustracija Foto: Getty Images
Jedna od teorija sugerira da se jedan od putnika možda zarazio na odlagalištu otpada na periferiji Ushuaije, mjestu koje turisti često posjećuju kako bi promatrali ptice, a gdje otpad privlači štakore i miševe.

Kao najjužniji grad Argentine, Ushuaia dugo uživa reputaciju Kraja svijeta i glavne ulazne točke za putovanja na Antarktiku, kao i za turiste koji žele istražiti dramatičnu prirodnu ljepotu Patagonije.

No posljednjih dana grad se suočava s drukčijom vrstom pozornosti, onom koja je bacila sjenu na lokalne tvrtke i dužnosnike: sugestijom da bi upravo Ushuaia mogla biti nulta točka izbijanja hantavirusa na nizozemskom kruzeru MV Hondius.

Brod je sada usidren na Tenerifima, na španjolskim Kanarskim otocima, gdje su putnici evakuirani. Putovanje je započelo 1. travnja u Ushuaii, više od 9600 kilometara udaljenoj od Tenerifa, u argentinskoj pokrajini Tierra del Fuego.

Na brodu se nalazilo 114 putnika i 61 član posade iz 22 zemlje. Iako se vjeruje da je virus unesen na brod tijekom putovanja, njegovo točno podrijetlo - kao ni identitet osoba koje su ga prenijele - još uvijek nisu poznati.

Jedna od teorija sugerira da se jedan od putnika možda zarazio na odlagalištu otpada na periferiji Ushuaije, mjestu koje turisti često posjećuju kako bi promatrali ptice, a gdje otpad privlači štakore i miševe.

Međutim, ta teorija nije dobro prihvaćena među lokalnim stanovništvom i zdravstvenim vlastima, piše BBC.

“U Tierra del Fuegu nikada nismo imali zabilježen slučaj hantavirusa”, rekao je Juan Facundo Petrina, glavni direktor pokrajinske službe za epidemiologiju i zdravlje okoliša.

"A posebno od 1996. godine, kada je bolest uvrštena u Nacionalni sustav nadzora bolesti koje se moraju prijavljivati, u Ognjenoj zemlji nije zabilježen nijedan slučaj", dodao je.

"Ovdje nemamo podvrstu dugorepog miša"

Petrina, koji je dužnost preuzeo 2021. tijekom pandemije koronavirusa, posljednjih dana ponavlja istu poruku na svim konferencijama za novinare i u intervjuima. Naglašava da njegova pokrajina nije vjerojatan izvor zaraze te da se endemska zona hantavirusa nalazi više od 1500 kilometara sjevernije.

“Prije svega, ovdje nemamo podvrstu dugorepog miša koji prenosi bolest, niti dijelimo iste klimatske uvjete kao sjeverna Patagonija – ni po pitanju vlažnosti ni temperature potrebne za njegov razvoj”, rekao je.

"A čak i kada bi se glodavci počeli širiti, važno je podsjetiti da smo otok. Morali bi prijeći Magellanov tjesnac kako bi zarazili lokalne vrste, što predstavlja dodatnu prepreku, uz samu klimu", dodao je.

Petrina procjenjuje da su se turisti zarazili između 16. veljače i 13. ožujka, tjednima prije nego što su stigli u Ushuaiu.

Iako se mnogi stručnjaci slažu s njegovom procjenom da je malo vjerojatno da se zaraza dogodila u Tierra del Fuegu, argentinska vlada ipak je najavila slanje stručnog tima kako bi utvrdio postoje li tragovi hantavirusa u regiji ili je dugorepi miš možda stigao na krajnji jug zemlje.

Tim bi trebao surađivati s lokalnim biolozima u hvatanju glodavaca na odlagalištu otpada i njihovom testiranju na virus. No dva dana nakon objave stručnjaci još nisu stigli. Kada je BBC posjetio lokaciju, deseci ptica kružili su iznad hrpa otpada, ali nije bilo znakova aktivne istrage.

Epidemiolog Eduardo López, voditelj Odjela za medicinu i zarazne bolesti u Dječjoj bolnici Ricardo Gutiérrez u Buenos Airesu, smatra da su potrebna dodatna istraživanja.

“Ovaj slučaj zahtijeva dodatnu istragu jer se ekosustavi mijenjaju”, rekao je.

“Primjerice, dugorepi patuljasti rižin štakor, čije je prirodno stanište bilo područje Patagonskih Anda i sjeverozapadne Argentine, danas se može pronaći i u pokrajini Buenos Aires, zajedno s drugim glodavcima koji prenose bolest”, upozorio je.

Hitnost situacije nije samo zdravstvena nego i ekonomska. Tierra del Fuego je najmlađa i najmanje naseljena argentinska pokrajina, a gospodarstvo se oslanja na istraživanje ugljikovodika, ribarstvo i turizam.

Juan Manuel Pavlov iz Fuegian Tourism Institutea rekao je da više od 95 posto kruzera za Antarktiku polazi upravo iz luke Ushuaia.

“S više od 500 pristajanja godišnje, industrija krstarenja ključna je za pokrajinsko gospodarstvo”, rekao je.

Za sada, unatoč povećanom broju upita međunarodnih turističkih operatora, nije bilo službenih otkazivanja krstarenja. No kako je sezona završila sredinom travnja, pravi učinci mogli bi se vidjeti tek za nekoliko mjeseci.

“Pred nama je zimska sezona od koje očekujemo mnogo”, rekao je Pavlov.

“Naporno smo radili na promociji naših glavnih tržišta i ne želimo da ovakav slučaj zasjeni sve što je učinjeno kako bi zdravlje ljudi bilo prioritet”, dodao je.

U luci Ushuaia svakodnevni život zasad se nije promijenio. Turisti i dalje šetaju uz obalu i odlaze na izlete prema otoku Isla de los Estados, gdje se nalazi poznati “svjetionik na kraju svijeta”, ili plove kanalom Beagle.

“Odsutnost slučajeva ovdje vrlo je ohrabrujuća”, rekao je Adonis Carvajal, zaposlenik lokalnog turoperatora.

“Ljudi pitaju ima li zaraženih u pokrajini, a činjenica da nema prijavljenih slučajeva daje osjećaj sigurnosti. Soj možda dolazi s juga – to nitko ne negira – ali ovdje nije počelo”, rekao je.

Među turistima bio je i David Bomparp, Venezuelanac koji živi u Medellínu u Kolumbiji, a koji je sa svojom partnericom Danielom Sandoval stigao svega nekoliko dana ranije.

"Ovo smo putovanje planirali još u listopadu, a tek dan prije leta saznali smo što se dogodilo. Koliko smo uspjeli shvatiti, ovdje ništa nije potvrđeno, pa smo došli bez straha, uz poštivanje svih sigurnosnih mjera”, rekao je.

Daniela je ipak priznala da njezina majka nije bila toliko mirna.

“Cijelu noć mi je slala videe i linkove s Instagrama jer je bila zabrinuta. Rekla sam joj da se ne brine jer ovdje nema potvrđenih slučajeva”, ispričala je.

U blizini je kostarikanski turist Jordan Bermúdez rekao da njegova grupa nije mijenjala planove putovanja. Ispričao je da su prije dolaska iz čileanskog Punta Arenasa 5. svibnja istraživali informacije o virusu, ali ih to nije odvratilo od puta.

Zdravstvene vlasti još uvijek pokušavaju utvrditi gdje je zaraza počela. Vjeruje se da je jedan član nizozemskog para, koji se zarazio virusom i kasnije preminuo, vjerojatno bio nulti pacijent.

Dužnosnici pokušavaju rekonstruirati njihovo putovanje kroz Argentinu, Čile i Urugvaj prije ukrcavanja na brod u Ushuaii, uglavnom koristeći podatke o prelascima granica.

U pokrajini nije zabilježen nijedan slučaj

Čileanske i urugvajske vlasti tvrde da se par nije zarazio u njihovim državama, pozivajući se na procjenu Svjetske zdravstvene organizacije prema kojoj inkubacija bolesti traje između jednog i osam tjedana.

Petrina se slaže da su se najvjerojatnije zarazili u Argentini, ali vjeruje da se to dogodilo dva do četiri tjedna prije krstarenja. Kao moguće lokacije naveo je planinska područja Patagonije, odnosno pokrajine Chubut, Neuquén ili Río Negro.

Argentinsko ministarstvo zdravstva zasad nije iznijelo konačan zaključak.

“U ovom trenutku ne možemo isključiti mogućnost da su se infekcije dogodile u Tierra del Fuegu, ali postoji važna činjenica koju treba uzeti u obzir: otkako je hantavirus postao bolest koja se mora prijavljivati, u pokrajini nije zabilježen nijedan slučaj”, poručili su.

Nadu da bi se moglo doći do novih odgovora pruža i evakuacija putnika i posade s broda MV Hondius na Tenerifima, gdje se provode dodatne zdravstvene provjere.

No za sada, bez nizozemskog para koji bi mogao popuniti ključne praznine u istrazi i bez potpune rekonstrukcije njihova putovanja, mnoga pitanja o tome kako je epidemija započela ostaju bez odgovora.