"Slovenija podržava pojačani nadzor vanjske granice EU-a i uspostavu hotspotova u trećim zemljama, na primjer u Srbiji i Makedoniji", kazao je Erjavec nakon sastanka europskih šefova diplomacija na kojemu je bilo riječi o ratu u Siriji i balkanskoj migrantskoj ruti. Dodao je da takvi centri u kojima se zadržavaju migranti postoje samo u Grčkoj, Italiji i Turskoj, što nije dovoljno, pa s uspostavom takvih centara treba nastaviti.
On je izrazio zadovoljstvo što Europska unija sada počinje posvećivati više pozornosti takozvanoj balkanskoj ruti kojom se kreću migrantski valovi.
"Danas sam prvi put imao osjećaj da Europska unija balkansku rutu tretira ravnopravno sa sredozemnom kojoj je prije davala više pozornosti", kazao je Erjavec.
Ranko Ostojić o novom prihvatnom centru u Slavonskom Brodu: Bit će to humanije za izbjeglice
U očekivanju novog migrantskog vala koji bi mogao doći do njenih granica Slovenija je ovih dana uspostavila tranzitni migrantski centar u Šentilju blizu granice s Austrijom, što je izazvalo revolt tamošnjih stanovnika koji su vladi uputili pitanja o tome koliko se planira da bi migranti koji će tamo biti smješteni ostati jer su postavlejni šatori za 2000 ljudi u naselju koje broji manje stanovnika.
Mogući drugi migrantski val i problemi koji bi se mogli pojaviti za Sloveniju predmet su novog sastanka vijeća za obranu i nacionalnu sigurnost koji će se u utorak održati u Ljubljani.
UNHCR traži od EU-a da više premješta izbjeglice
UN-ov Visoki povjerenik za izbjeglice Antonio Guterres pozvao je u ponedjeljak Europsku uniju da prihvati više izbjeglica u okviru svoje politike "premještanja" i da im stvori veće zakonske mogućnosti za ostanak u Europi.
Plan raspodjele 28.000 do 160.000 izbjeglica u takozvanom postupku relociranja "nije dovoljan", rekao je Guterres na tiskovnoj konferenciji nakon posjeta Grčkoj, zemlji koja je od siječnja zabilježila više od 400.000 izbjeglica i migranata.
EU mora primati "više izbjeglica" dok se priljev nastavlja, "posebno Afganistanaca", istaknuo je. Ti ljudi zasad ne ispunjavaju uvjete za premještaj koji je namijenjen Sirijcima, Iračanima i Eritrejcima.
Pozvao je EU da stvori "više zakonskih mogućnosti" za useljenje, napose kroz proceduru "povratka" koja se odnosi na izbjeglice koji već imaju zaštitu, ali u trećim zemljama, napose Sirijci izbjegli u Tursku. Obiteljsko okupljanje mora se također promicati, dodao je.
"Nema smisla da ljudi moraju platiti 1000 dolara da bi prešli uzak koridor" stavljajući svoj život u ruke "kriminalnih (krijumčarskih) mreža", istaknuo je nakon povratka s Lesbosa, otoka ispred turske obale, koji je postao glavna točka za ulazak izbjeglica u Europu.
"Bez ljudskog pristupa" koji će uzeti u obzir "želje i eventualne obiteljske veze" izbjeglica, proces premještaja "možda neće uspjeti", upozorio je.
Prošlog tjedna su izbjeglice koji su stigli u Grčku odbili ponudu da odu u jednu od triju zemalja koje su dotad nudile Ateni 120 mjesta za "premještaj" - Litvu, Finsku i Luksemburg, doznaje se od UNHCR-a.
Guterres se usto usprotivio svakoj "diskriminaciji" u izboru izbjeglica pošto su Slovačka i Cipar obznanili da daju prednost kršćanima. "Reći da želiš samo kršćane, može samo ići na ruku propagandi DAES-a (arapska kratica za džihadističku skupinu Islamsku državu) i drugih skupina", istaknuo je.
Pohvalivši "ljudski" pristup grčke vlade i "solidarnost" Grka s izbjeglicama, Guterres je opetovao poziv na svekoliku pomoć EU-a toj zemlji "koju ne smijemo ostaviti samu" u rješavanju migracijske krize. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook