"To bi bilo rješenje samo u krajnjoj nuždi. Radimo sve da ga izbjegnemo jer bi to u sadašnjem trenutku bio loš signal", rekao je Šušteršič u Bruxellesu, gdje sudjeluje na sastanku ministara financija EU, reagirajući na nagađanja da bi i Slovenija po uzoru na Španjolsku mogla zatražiti pomoć fonda za stabilizaciju eura ESM kako bi dokapitalizirala svoje vodeće banke.
"Za sada mislimo da je moguće do kraja godine naći privatne investitore za naše banke, te da takva pomoć neće biti potrebna", rekao je Šušteršič.
>> Slovenske banke sve teže kreditiraju gospodarstvo
Šušteršič je prošlog tjedna izjavio da će Nova Ljubljanska banka (NLB), najveća banka u vlasništvu države koja se smatra važnom bankom za stabilnost njezina financijskog sustava jer čini 38 posto bankarskog tržišta, trebati samo ove godine 400 do 500 milijuna svježih sredstava za dokapitalizaciju prema zahtjevu europskog regulatora, kako bi postigla kapitalsku adekvatnost, a kasnije još više da bi mogla normalno poslovati i odobravati kredite gospodarstvu.
S privatnim investitorima vode se razgovori i dubinski pregled poslovanja banke koja je u tri zadnje godine ostvarivala gubitke zbog velikih otpisa i rezervacija, te kredita koje je proteklih godina izdavala poduzećima što su zbog gospodarsske krize došla u teškoće ili u stečaj.
Slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec izjavio je u četvrtak na večer za Slovensku televiziju da ga stanje u NLB-u jako brine.
"To nije ideološko pitanje nego pitanje preživljavanja. Ako do kraja godine glede NLB-a nešto ne napravimo, imat ćemo velike teškoće", rekao je Erjavec u posebnoj emisiji o učincima krize u euroskupini na Sloveniju i njezine banke, opovrgavajući tvrdnje oporbe kako nova vlada koristeći krizu želi "rasprodati" slovenske banke i drugu imovinu u državnom vlasništvu.
Pravi je problem što strani ulagači nisu zainteresirani za NLB jer je ona oprerećena lošim kreditima bez jamstava, rekao je Erjavec. (Hina)
Pratite najnovije vijesti bilo kada, bilo gdje. Pratite nas na mobilnih uređaja. a