Izjave hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića doživljene su kao prijetnja Sloveniji.
'Slovenija je spremna na razgovore između Europske komisije, Italije, Slovenije i Hrvatske odmah, čim Hrvatska ispuni dogovor iz Bruxellesa iz 2004. godine i kad poništi primjenu ZERP-a na članice Europske unije', navodi se u priopćenju.
Slovenija 'pozdravlja poziv predsjednika Mesića na dijalog' za
koji se Slovenija 'jako trudila', sve od kako je Hrvatski sabor prije godinu dana donio odluku o početku primjene ZERP-a na članice EU-a s 1. siječnja ove godine, ali u Hrvatskoj tada 'na žalost nije bilo glasova koji bi pozivali na dijalog', navodi slovensko ministarstvo vanjskih poslova.
'Hrvatski predsjednik upozorenja predstavnika Europske unije i Slovenije da se ZERP za članice EU-a treba poništiti tumači kao prijetnju. Prave su prijetnje međutim došle s hrvatske strane', navodi se u izjavi slovenskog ministarstva vanjskih poslova.
Hrvatska je, navodi se u izjavi, zakonom o ZERP-u jednostrano i kako joj odgovara 'ucrtala granicu' prema Sloveniji, a onda svoje prijetnje 'zaoštrila', kad je ZERP početkom godine primijenila i na članice EU-a te 'kao sredstvo njegove primjene predvidjela vojne brodove'.
Konstatacije dužnosnika i tijela Europske unije da Hrvatska mora poštivati preuzete obveze iz 2004. koje je sama prihvatila 'ako želi postati članica EU-a', stoga 'nisu nikakva prijetnja', navodi slovensko ministarstvo.
Kako se dodaje u priopćenju iz Ljubljane, Europska komisija je ponovila svoj zahtjev Hrvatskoj da mora ispuniti obveze iz 2004., a 'isto upozorenje' sadrži i čestitka koju je predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso u ponedjeljak uputio hrvatskom premijeru Ivi Sanaderu.
Dok Slovenija Hrvatskoj ni u kojem slučaju ne prijeti nego ponavlja europska stajališta, kao 'prikrivena prijetnja' mogla bi se razumjeti izjava hrvatskog predsjednika Mesića u kojoj je otvorena pitanja povezao s ekonomskom suradnjom dviju država.
'Izjavu da Hrvatska nije nikada uvjetovala ulazak slovenskih
poduzeća na hrvatsko tržište shvaćamo kao prikrivenu prijetnju koja je u suprotnosti s europskim duhom međususjedske suradnje. Takvo bi uvjetovanje bilo u suprotnosti s temeljnim slobodama u EU i europskom pravnom stečevinom. Podsjećamo uz to na slične izjave guvernera Hrvatske narodne banke Željka Rohatinskog koji je javno uvjetovao ulazak Nove Ljubljanske banke rješenjem pitanja stare devizne štednje, što je sukcesijsko pitanje', navodi se u priopćenju slovenskog ministarstva vanjskih poslova.