Pahorova vlada dobro je pregovarala s Rusijom i Gazpromom i na kraju zaključila dobar sporazum unatoč pritisku SAD-a koje se zauzimaju za konkurentski plinovod Nabucco, no to bi se 'relativno brzo' moglo pretvoriti u 'Pirovu pobjedu', piše u komentaru u ponedjeljak ljubljansko 'Delo'. 'To bi mogla postati Pirova pobjeda jer nije jasno kako će na sporazum reagirati Europska unija koja još uvijek sanjari o zajedničkoj energetskoj politici, a još više zbog toga jer Rusija zemni plin koristi za postizanje svojih geopolitičkih ciljeva', navodi vodeći slovenski dnevni list, no dodaje da su i Južni tok i Nabucco 'prvenstveno politički, a tek onda ekonomski projekti'. Slovenski tisak ističe da tek treba odrediti trasu plinovoda kroz Sloveniju, što bi trebalo biti jasnije kroz godinu-dvije kada Gazprom i slovenski Geoplin naprave studiju izvedivosti, te da zbog diversifikacije izvora Slovenija nikako nije odustala od interesa za druge izvore i trase nabave plina, među ostalim i od realnog interesa za sudjelovanje u projektu gradnje terminala za tekući plin na Krku u kojemu Geoplin sudjeluje s jedan posto.
Slovenija trenutačno 55 posto zemnog plina dobiva iz Rusije plinovodom iz austrijskog Baumgartena. Uz to, 35 posto godišnje bilance zemnog plina čini alžirski plin koji se uvozi plinovodom iz Italije do Nove Gorice, no ugovor s alžirskim Sonatrachom, koji je povezan s Gazpromom, istječe 2012. godine i još nije obnovljen. Terminal na Krku bi osigurao dodatnu diversifikaciju izvora, a i stabilnost cijena, jer zalihe tekućeg plina omogućavaju njegovo kupovanje na 'spot' tržištu, slično formiranju cijena nafte. Slovenski mediji navode da, za razliku od LNG terminala kod Trsta, kojima se Slovenija energično protivi iz ekoloških razloga, takva suzdržanost za budući terminal na Krku ne postoji čak ni kod ekoloških udruga niti u lokalnoj sredini, pa je projekt i s obzirom na taj vidik prihvatljiv i zanimljiv.
Geoplin s ljubljanskom Toplarnom ima ugovor o osiguranju novih količina plina do 2012. godine i ne planira gradnju plinovoda prema Italiji 'ali o vezi prema Krku ozbiljno razmišlja', piše 'Delo'. Budući da bi kapacitet Gazpromova plinovoda kroz Sloveniju bio višestruko veći od sadašnje slovenske potrošnje, mediji potpisivanje sporazuma Slovenije i Rusije povezuju i s mogućim ruskim investicijama u plinske elektrane u Sloveniji i s mogućom gradnjom nove rafinerije u Lendavi. (Hina)