"U Sloveniji nitko ne govori o pobjedi, jer se ovdje ne radi o pobjednicima i poraženima, nego o procesu u kojemu se pokušavaju dokazati argumenti sa sadržajnom osnovom", rekao je u razgovoru za mariborski dnevni list "Večer" guverner slovenske centralne banke Mitja Gaspari.
On priznaje da suci u Strasbourgu nisu izrijekom potvrdili slovenska stajališta kako je riječ o sukcesijskom pitanju i da za jamstva hrvatskih štediša mora jamčiti Hrvatska, a ne Slovenija, ali smatra da je to dokazano posredno.
"Suci se nisu morali opredijeliti o tome jesu li u pravu troje štediša ili Slovenija, jer su ti štediše već bili namireni iz prodaje nekretnina Ljubljanske banke. No, unatoč svemu, pravilna je naša argumentacija da Slovenija nije pravi dužnik, nego da se sredstva za naplatu nalaze u potraživanjima Ljubljanske banke u Hrvatskoj", rekao je Gaspari.
On tvrdi da niti nedavna odluka vrhovnog suda Italije, oko
mjerodavnosti suda u Trstu za slučajeve u kojima Ljubljansku banku tuži skupina štediša koje predstavlja Božidar Vukasović, ipak ne govori o "sadržaju", odnosno meritumu tko je kriv za neisplaćenu štednju podružnice Ljubljanske banke u Hrvatskoj i da je riječ o slučaju koji nije povezan s tužbama hrvatskih štediša pred sudom u Strasbourgu.
Predstavnik slovenske vlade za pitanja sukcesije Miha Pogačnik izjavio je za slovenske medije da sada razočarenje koje će zbog presude u Strasbourgu nastupiti kod hrvatskih štediša treba iskoristiti za obnovu dijaloga s Hrvatskom i da je prava adresa za rješavanje tog pitanja koje opterećuje međusobne odnose Banka za međunarodna poravnanja u Baselu.
Predsjednik oporbenih Liberalnih demokrata (LDS) Jelko Kacin ponovio je svoj prijedlog što ga je prije pola godine iznio premijeru Janezu Janši kako bi se našlo "privremeno rješenje" za štediše naporima obiju država. Iako ne iznosi pojedinosti svog prijedloga, Kacin je rekao da bi se tim rješenjem smirile političke napetosti i uspostavilo bolje ozračje, kako bi se odnosi između Slovenije i Hrvatske mogli unaprijediti.
Slično je "privremeno rješenje" nedavno u razgovoru za ljubljanski "Dnevnik" iznio i bivši predsjednik Milan Kučan, rekavši da je prilikom osamostaljenja Ljubljanska banka prema štedišama napravila veliku pogrešku, koja se i danas osjeća, jer to pitanje u Hrvatskoj utječe na formiranje javnog mnijenja prema Sloveniji.
Kučan je, u vrijeme dok je obnašao dužnost predsjednika, bio predložio da Slovenija omogući isplatu manjih svota socijalno ugroženim štedišama, ali ga je odbila tadašnja Drnovšekova koalicijska vlada. Kučan sada, kao još uvijek utjecajan političar, navodi da bi Slovenija s više kredibiliteta u međunarodnoj zajednici mogla nastupati s tvrdnjom da je stara devizna štednja sukcesijsko pitanje kada bi s Hrvatskom postigla privremeni dogovor o početku njihova obeštećenja.
Predstavnik slovenske vlade Miha Pogačnik izjavio je, međutim, u nedjelju, uoči donošenja presude u Strasbourgu, da bi Slovenija, čak i u slučaju da sud dade za pravo štedišama i potvrdi da oni nisu mogli uživati svoju imovinu i da su im kršena ljudska prava, trebala nakon toga spomenuta sredstva zahtijevati od Hrvatske u vidu "regresnog zahtjeva", jer je, kako tvrdi, koristi od stare devizne štednje i poslovanja Ljubljanske banke imala Hrvatska, a ne Slovenija.
U više slovenskih komentara se počeo spominjati i "ljudski aspekt" priče o tužbi pred sudom u Strasbourgu, te je spomenuto da su dvoje od troje tužitelja umrli ne dočekavši pravdu.