Ispitivanja javnog mnijenja napravljena desetak dana prije drugog kruga daju vrlo veliku prednost Tuerku, a koliko će zadnji nastupi kandidata u javnosti i medijima djelovati na raspoloženje birača neće se znati do zatvaranja birališta iduće nedjelje jer je u zadnjem tjednu kampanje objava takvih anketa zabranjena.
Vjeruje se da će u sučeljavanjima 'jedan na jedan' - od kojih je prvo u ponedjeljak navečer na slovenskoj nacionalnoj televiziji - Tuerk i Peterle otvorenije nego do sada konfrontirati svoja stajališta i razlike u pogledu na glavna politička i socijalna pitanja. Za to su, naime, u prvom krugu u kojem je nastupalo sedam kandidata imali malo prilike, a uz to su se željeli predstaviti kao kandidati koji naginju političkom centru i ne žele polarizaciju.
Iako nastupa kao nezavisni kandidat, 59-godišnji Alojz Peterle uživa potporu triju stranaka desnog centra u vladi premijera Janeza Janše koji je za njega rekao da je jedini predsjednički kandidat sa zaslugama prilikom stvaranja samostalne Slovenije.
Peterle je u vrijeme osamostaljenja Slovenije bio premijer, kasnije i ministar vanjskih poslova, a sada je zastupnik u Europskom parlamentu.
Iako je u prvom krugu osvojio četiri posto glasova više od Tuerka, Peterle u drugi krug ne ulazi kao favorit, a u međuvremenu su zato izvršene i neke izmjene u njegovu izbornom stožeru. Peterle je slabiji rezultat od očekivanog ocijenio i posljedicom 'nametanja' nekih pitanja iz prošlosti i ideoloških tema u javnosti i medijima, kako bi ga se prikazalo ne kao konzervativca nego 'zagrizenog' desničara, te naveo da se želi baviti pitanjima iz sadašnjosti i budućnosti, a kao mogući predsjednik povezivati različite svjetonazore.
I 55-godišnji Tuerk nastupa kao nezavisni kandidat, ali su njegovu kandidaturu objavili i podržali Socijalni demokrati nakon što je njihov čelnik Borut Pahor odustao od namjere da se kandidira za predsjednika države.
Tuerk je sveučilišni profesor na Pravnom fakultetu, a nakon
osamostaljenja Slovenije nekoliko je godina bio njezin veleposlanik u UN-u.
Tuerk ističe da se u Sloveniji među prvima počeo baviti problematikom zaštite ljudskih prava, da je pred kraj bivše Jugoslavije predložio kasnije usvojeni ustavni amandman u slovenskom republičkom ustavu o zabrani uvođenja izvanrednog stanja i da je surađivao u davanju pravnih odgovora koji su rezultirali mišljenjem Badinterove komisije da se Slovenija i Hrvatska nisu odcijepile nego da je do proglašenja njihove nezavisnosti došlo tijekom raspada tadašnje državne zajednice.