Slovenija odaje počast Janezu Drnovšeku

Slika nije dostupna
Slovenski parlament u ponedjeljak će održati komemorativnu sjednicu povodom smrti Janeza Drnovšeka, a pogreb jednog od najistaknutijih slovenskih državnika u posljednja dva desetljeća bit će održan u užem obiteljskom krugu.

Drnovšek, koji je umro u subotu ujutro nakon dugotrajne i teške bolesti, bit će pokopan u mjestu Zagorje, gdje je živio i nakon smrti prije nekoliko godina bio pokopan njegov otac, no obitelj još nije odredila točan datum pogreba.

Poštovanje svom dugogodišnjem premijeru i bivšem predsjedniku Slovenci će moći izraziti upisom u knjigu žalosti koja je otvorena u predsjedničkoj palači u Ljubljani, a vlada će na posebnoj sjednici donijeti druge odluke vezane uz način oproštaja od istaknutog državnika i političara koji je svojim djelovanjem pridonio afirmaciji države i njenom ekonomskom i političkom preobražaju.

Sućut povodom Drnovšekove smrti državljanima, te njegovoj sestri Heleni, sinu Jaši i kćerki Nani, izrazili su predsjednik Danilo Tuerk, premijer Janez Janša, ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel, predsjednik parlamenta France Cukjati i niz drugih političara, predsjednika stranaka i uglednih osoba, ističući njegov velik doprinos razvoju Slovenije i jačanju njenog međunarodnog ugleda.

"Janez Drnovšek ispisao je važan dio novije slovenske povijesti, a ponosan sam što smo dio tog puta prošli zajedno", izjavio je o
Drnovšeku prvi slovenski predsjednik Milan Kučan, dodajući da je on kao političar bio ustrajan, ali i tolerantan, te da je autonomnošću svog političkog djelovanja i svojim shvaćanjem politike razbijao uvriježene klišeje.

"Bio je čovjek traganja, a zanimala su ga i najdublja pitanja
čovjekove egzistencije u svijetu", izjavio je bivši ljubljanski
nadbiskup Franc Rode. On je dodao da je Drnovšek zaslužan što se Slovenija danas smatra jednom od uspješnijih država u Europskoj uniji, te da je pomagao da dođe do otopljenja između Crkve i države na europskim načelima.

Izraze sućuti u svoje osobno i u ime hrvatskog naroda slovenskom predsjedniku Danilu Tuerku među prvima je uputio hrvatski predsjednik Stjepan Mesić, a brzojav sućuti uputio je i talijanski predsjednik Giorgio Napolitano.

Hrvatski premijer Ivo Sanader izrazio je sućut ocijenivši da je
Drnovšek svojim radom sustavno doprinosio izgradnji moderne i europske Slovenije koja svoju budućnost temelji na dobrosusjedskim odnosima sa svim zemljama pa tako i s Hrvatskom.

Visoki predstavnik EU-a za vanjsku politiku i sigurnost Javier Solana istaknuo je da ga je s Drnovšekom povezivalo prijateljstvo, te ga je nazvao "jednim od otaca slovenske državnosti".

"Bio je odličan čovjek koji je svoj narod vodio u ključnim trenucima njegove povijesti. Bio je i moj dobar prijatelj, a sjećam se brojnih trenutaka u kojima su se njegovi savjeti i iskustva pokazali ključnima", izjavio je Solana koji je uputio izraze sućuti slovenskom narodu i članovima Drnovšekove obitelji.

Isto je učinio i predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso, istaknuvši da je Drnovšek bio privržen europskim vrijednostima, te da je odigrao ključnu ulogu pri uključivanju svoje zemlje u EU.

Predsjednik liberalne stranke Zares Gregor Golobič, dugogodišnji Drnovšekov prijatelj i jedan od najbližih suradnika iz vremena kad je Drnovšek bio predsjednik vlade, rekao je da je Drnovšek bio "najveći nepolitičar među političarima" jer je u toj ulozi uvijek sačuvao autonomnost i načelno djelovanje.

Mnogi slovenski političari, analitičari i Drnovšekovi suvremenici,
ističu u svojim sjećanjima Drnovšeka kao čovjeka i njegovu izuzetno uspješnu karijeru upravo određenu dihotomiju u javnoj predodžbi o njemu kao političaru.

Javnost ga je, osobito u prvoj fazi karijere, s jedne strane
doživljavala kao distanciranog političara-pragmatičara s izuzetnim sposobnostima predviđanja situacija i nalaženja rješenja, a s druge strane je od svih svojih političkih suvremenika pokazivao ne samo najveći stupnj političke inteligencije nego i najveću privrženost moralnim načelima, ocijenili su analitičari. Njegova tolerancija ogledala se u sposobnosti da vodi "mješovite" vlade u koje su njegovi
Liberalni demokrati (LDS) uključivali konzervativne i populističke
komponente ostalih dijelova slovenskog političkog spektra.