Izvanredna sjednica na kojoj će se glasovati o Bratušek kao mandatarki održat će se u srijedu. Ona će prije toga zastupnicima predstaviti svoj program. U slučaju da dobije povjerenje, najkasnije u roku 15 dana parlamentu predlaže listu ministara o kojoj se ponovo glasuje.
Četiri stranke koje podržavaju njenu kandidaturu i dogovaraju se o prijelaznoj vladi imaju 49 od ukupno 90 zastupničkih glasova, pa je njezin izbor izgledan iako je glasovanje tajno, ocjenjuju u subotu slovenski mediji. Bratušek bi mogla dobiti i dva glasa predstavnika manjina, te tri glasa nezavisnih zastupnika. Suzdržati od glasovanja moglo bi se šest zastupnika Slovenske pučke stranke (SLS). Ta stranka u ponedjeljak napušta Janšinu koaliciju i prelazi u "konstruktivnu oporbu", a odbila je razgovore o ulasku u prijelaznu vladu.
Prije govora u kojemu će Bratušek predstaviti svoj program sadašnji premijer Janša odgovorit će na zahtjev četiriju stranaka da se njegovoj vladi izglasa nepovjerenje, te govoriti o mjerama koje je njegova vlada u godini dana poduzela za izlazak iz krize i fiskalnu konsolidaciju, navode mediji.
Janša je prije tri dana u razgovoru za Slovensku televiziju rekao da je započete mjere fiskalne konsolidacije i štednje iz prošle godine potrebno nastaviti 'kako se država krajem ove godine ne bi našla pred kolapsom'.
On je pri tom upozorio na ključni problem loših kredita u slovenskim bankama, najviše u onima u kojima je većinski vlasnik država. Janša je podsjetio da se neke od stranaka koje podržavaju Bratušek i zalažu za Janšin odlazak protive već prihvaćenom konceptu sanacije banaka preko 'loše banke' na koju bi se uz državna jamstva prebacili loši krediti, te da neki banke u kojima je vlasnik država vide kao 'vreće bez dna' u kojima bi privilegirane tvrtke i dalje dolazile do povoljnih kredita.
>> Glasovanje o novoj mandatarki slovenske vlade moguće već u srijedu
Janša tvrdi da je njegova vlada provodila neophodne mjere, pa i smanjenje troškova javnog sektora, kako bi oni postali održivi i radi smanjenja proračunskog manjka. Budući da je Slovenija u Europskoj uniji i dio eurozone, njegova je vlada morala voditi takvu politiku, a to ne bi mogla izbjeći ni neka druga, ocijenio je Janša.
Dodao je da bi u slučaju drukčije politike Slovenija došla u velike finacijske teškoće koje ne bi bila u stanju rješavati sama nego uz pomoć 'trojke', pa bi se slovenski birači jednom mogli naći u situaciji da na izborima zapravo odlučuju o svom ostanku ili istupanju iz eurozone, kako se to dogodilo Grcima.
Iz stranke Pozitivna Slovenija (PS) koju vodi Bratušek tvrde međutim da bi nova vlada trebala promijeniti Janšinu protukriznu politiku jer se ona pokazala neuspješnom.
'Mislim da je jedna od prvih stvari koje se moraju dogoditi s novom vladom da nestane straha zbog kojega se Slovenci ujutro bude s knedlom u grlu. Plaši ih se najavljivanjem 'trojke', boje se hoće li sutra imati posao ili ne. Prvo što moramo napraviti je da se stvari smire. Moramo se prestati baviti sami sobom i poduzeti one mjere koje će potaknuti gospodarstvo, razvoj, dovesti do pomaka u državi', izjavio je za Slovensku televiziju predsjednik zastupničkog kluba Pozitivne Slovenije (PS) Vinko Moederndorfer, u vezi djelovanja moguće nove vlade koju bi vodila Alenka Bratušek.
Prema Moederndorferovim riječima, najnovija prognoza Europske komisije prema kojoj Sloveniju čeka skoro najveći pad BDP-a u eurozoni, te da unatoč rezovima u javnom sektoru ona ne uspijeva smanjiti javno-financijski deficit na održivu razinu, zapravo svjedoči da je Janša vodio neuspješnu protukriznu politiku.
Prema prognozi koju je Europska komisija objavila u petak, Sloveniju ove godine čeka pad BDP-a od dva posto, po čemu je pri vrhu zemalja eurozone s najvećim padom gospodarske aktivnosti. Slovenija osim toga po ocjeni Bruxellesa neće uspjeti smanjiti javno-financijski deficit na tri posto BDP-a nego će on na kraju godine iznositi 5,1 posto. Europski povjerenik za monetarna pitanja i gospodarstvo Olli Rehn rekao je da plan vlade da se u Sloveniji deficit smanji na tri posto BDP-a nije realan, a preporučuje joj nastavak "dubokih strukturnih reformi", kako bi država mogla ispuniti ciljeve iz fiskalnog pakta EU-a.
Iako će Bratušek svoj program za buduću vladu iznijeti u srijedu u parlamentu, a u međuvremenu ne daje izjave, poznato je da je njena stranka Pozitivna Slovenija (PS) Janšu često kritizirala zbog rezova u javnom sektoru i navode želje da se izvede brza privatizacija velikog dijela državne imovine.
'Vlada Janeza Janše je vodila pogrešnu politiku. Vukli su poteze kojim su stanje pogoršavali, a ne popravljali. Sada je pravo vrijeme da se ti trendovi preokrenu', rekao je Moederndorfer u razgovoru za Slovensku televiziju, dodajući da vjeruje da će Bratušek i njena vlada dobiti povjerenje.
Moederndorfer priznaje da u pogledu sanacije bankarskog sustava i privatizacije državnog vlasništva i među strankama 'nove većine' u parlamentu postoje razlike. No, ustvrdio je da će stranke koje dogovaraju novu koalicijsku vladu i o tim pitanjima postići dogovor, te da bi na neka ministarska mjesta u novoj vladi mogli doći nezavisni stručnjaci. Kao jednu od mjera da se povećaju padajući proračunski prihodi Moederndorfer je spomenuo i povećanje stope PDV-a, a kao jednu od neophodnih mjera kojoj bi nova vlada odmah pristupila spomenuo je zdravstvenu reformu. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook