"Cilj zakona je cjelovito reguliranje položaja te etničke manjine u skladu s ustavom", rekao je na konferenciji za novinare direktor vladinog ureda za narodnosti Stane Baloh.
Prijedlog zakona predviđa da bi interese Roma u odnosu prema državi zastupalo Vijeće romske zajednice, a u njemu bi djelovali i neromi iz općina u kojima Romi žive, s time da bi Romi u Vijeću bili u većini.
Prema zakonskom prijedlogu, urbanistička pitanja vezana uz romska naselja rješavali bi državni organi i organi lokalne samouprave.
Slovenski premijer Janez Janša nedavno je, u vezi s aferom nastalom nakon privremenog iseljenja velike romske obitelji iz mjesta Ambrus u općini Ivančna Gorica, rekao da će krovni zakon o Romima ispuniti "pravnu prazninu" za koju je kriva prijašnja vlada, koja nije ispunila ustavnu odredbu koja je predvidjela donošenje posebnog zakona o Romima.
Prema procjenama, u Sloveniji živi oko 7.000 Roma, a dobar dio njihovih naselja nalazi se na neurbaniziranom zemljištu, a kuće i kolibe sagrađene su bez građevinske dozvole. To i tradicionalno nepovjerenje lokalnog stanovništva prema Romima izaziva konflikte koji su se nedavno pokazali i u slučaju Ambrusa.
Obitelj Strojan koja je iz tog područja zbog prijetnji lokalnog
stanovništva nakon napada na jednog njenog člana iseljena u
izbjeglički centar u Postojni još uvijek se tamo nalazi, a vlada i
dalje pokušava naći "novu lokaciju" na kojoj bi prema obećanju toj obitelji od 31 člana, od čega je polovica djece, podigla kontejnersko naselje.