Reakcije u Sloveniji na odluku grčke vlade da raspiše referendum koji bi mogao dovesti do bankrota Grčke i izlaska te zemlje iz eurozone vrlo su negativne, jer bi Slovenija mogla ostati bez više od 1,8 milijardi eura. Slovenija je Grčkoj preko dva mehanizma za stabilizaciju eura do sada posudila 263,68 milijuna eura i izdala još 1,55 milijardi eura u garancijama.
To je četvrtina slovenskih godišnjih proračunskih prihoda, a Grčka je do sada vratila samo 17,6 milijuna eura kamata. "Moramo po svoj prilici zaboraviti na naš novac koji smo dali Grčkoj", rekao je u nedjelju slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec.
Janis Varufakis: Ovo je tužan dan za Europu
Dodao je da se grčki premijer Aleksis Cipras sam doveo u beznadnu situaciju i da se za referendum odlučio jer ne može ispuniti nerealna poredizborna obećanja. Grčka je pred političkom krizom koja će dovesti do prijevremenih izbora, a možda čak i izlaska Grčke iz eurozone, kazao je Erjavec.
Nešto blaži prema Tsiprasovoj vladi je predsjednik Socijalnih demokrata (SD) Dejan Židan, ministar poljoprivrede u vladi premijera Mire Cerara. Po njegovim riječima, uzroke za krah pregovora s Grčkom treba tražiti ne samo u nerealnim obećanjima Tsiprasa, nego i u odnosu čelnika EU-a koji nisu znali potražiti rješenja koja bi bila kredibilna, ali i socijalno održiva, te u "pokroviteljskom" odnosu prema Grčkoj koji se ponekad pokazivao u pregovorima.
Grčka odbijena od eurozone, Brkić: Uspjet će vratiti dugove
U Grčkoj se ne radi samo o financijskoj nego o ekonomskoj, socijalnoj i političkoj krizi, kazao je Židan, upozoravajući na osjetljiv geopolitički položaj te zemlje zbog ratova u Siriji i Iraku.
Referendum je legitimno pravo Grka, a rješenje krize trebao bi naći kompromisom koji ne bi samo kažnjavao grčki narod zbog pogrešaka njegovi vlada, kaže čelnik slovenskih socijaldemokrata. Premijer Cerar u subotu je komentirao neuspješan završetak pregovora s grčkom vladom rekavši da je raspisivanje referenduma vrlo nekorektan potez vlade, a možda i pokušaj ucjene na koji bi EU trebala reagirati.
Predsjednik Borut Pahor rekao je da je riječ o vrlo ozbiljnoj situaciji, ali da bi se možda mogla naći formula da se rješenje odgodi i potraži kompromis u roku tri mjeseca. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook