No, zamjenik američkog državnog tajnika Antony Blinken je odgovorio da Pjongjang prvo mora svojim djelima pokazati da je ozbiljan po pitanju denuklearizacije kako bi bilo kakav dijalog uopće mogao početi.
"Vrlo je teško njihove najave shvatiti ozbiljno, posebice nakon njihovog četvrtog nuklearnog pokusa", rekao je Blinken nakon susreta s kolegama iz Japana i Južne Koreje.
Sjeverna Koreja je 6. siječnja objavila da je testirala hidrogensku bombu i time izazvala val negodovanja susjednih država i SAD-a. Ta izolirana komunistička država već godinama poziva na mirovni sporazum sa SAD-om i obustavu zajedničkih vojnih vježbi s Južnom Korejom. U Južnoj Koreji je stacionirano oko 28.000 američkih vojnika.
"Još uvijek vrijede svi prijedlozi za očuvanje mira i stabilnosti na poluotoku i sjeveroistočnoj Aziji, uključujući i prijedloge koji se tiču obustave naših nuklearnih pokusa i zaključivanja mirovnog pakta te obustave zajedničkih američko-južnokorejskih vojnih manevara", prenijela je sjevernokorejska državna agencija KCNA riječi glasnogovornika ministarstva vanjskih poslova.
Na upit da li bi SAD razmotrio obustavu zajedničkih vježbi, glasnogovornik State Departmenta John Kirby je kazao da Washington ima savezničke obveze prema Južnoj Koreji.
Zamjenici ministara vanjskih poslova SAD-a, Japana i Južne Koreje su se suglasili da SAD uvede strože sankcije Pjongjangu, a Kinu pozivaju da se više uključi po tom pitanju. Kina je glavni gospodarski i diplomatski potporanj Sjevernoj Koreji, iako su odnosi između nekadašnjih čvrstih saveznika iz razdoblja Hladnog rata splasnuli.
Dvije Koreje i dalje su, tehnički govoreći, u ratnom stanju jer je njihov sukob od 1950. do 1953. završio primirjem, a ne mirovnim sporazumom.
Pjongjang je pod sankcijama UN-a zbog svog raketnog i nuklearnog programa. Blinken je poručio da bi se Pjongjang trebao ugledati na Iran. (Hina)