U utorak poslijepodne, predsjednik Bush i njegova supruga Laura dočekat će Benedikta XVI. u zračnoj bazi Andrews kraj Washingtona zajedno s drugim uglednicima i apostolskim nuncijem.
Bush nikad prije nije iskazao počast šefu države dočekujući ga u zračnoj luci, niti je to neki drugi predsjednik SAD-a učinio u bazi Andrews.
U srijedu ujutro, na južnom travnjaku Bijele kuće Papi će biti priređen svečani doček, uz sudjelovanje 12.000 gostiju - najviše od početka Busheva predsjedništva, te uz intoniranje himni SAD-a i Vatikana, počasni plotun iz 21 topa i počasnu postrojbu američkih oružanih snaga. Papa i predsjednik Bush obratit će se okupljenima, a nakon toga će razgovarati u Ovalnom uredu.
U podne će Sveti otac krenuti papamobilom krenuti kroz središte Washingtona, duž avenija Pennsylvania i Massachusets, do svoje rezidencije.
Poslijepodne će se Papa u bazilici Nacionalnog hrama Bezgrešnog začeća sastati s 300 američkih biskupa, a u čast njegova posjeta u Bijeloj kući bit će priređena svečana večera, iako on na njoj neće biti gost. U srijedu je papin 81. rođendan i jelovnik će u čast njegova njemačkog podrijetla biti u bavarskom stilu.
Benedikt XVI. će zbog mise s biskupima u washingtonskoj bazilici biti spriječen u dolasku na večeru, no na njoj će biti katolički velikodostojnici, objasnila je Bijela kuća.
Bush je u intervjuu Globalnoj katoličkoj mreži EWTN objasnio poseban tretman za Papu. "Prvo, on govori u ime milijuna. Drugo, ne dolazi kao političar, nego kao čovjek vjere", rekao je Bush ističući kako želi iskazati počast uvjerenju Benedikta XVI. da "u životu postoji ispravno i pogrešno, da moralni relativizam potkopava mogućnost da imamo društvo s više nade i slobode".
Papa će u četvrtak ujutro slaviti misu na otvorenom pred 47.000 vjernika na novoizgrađenom stadionu Nationals Park, istoimenog baseball kluba iz Washingtona.
Poslijepodne će Papa govoriti na Katoličkom sveučilištu Amerike, pred čelnicima više od 200 katoličkih fakulteta i sveučilišta u SAD-u i predstavnicima 195 katoličkih dijeceza u SAD-u.
Predstavnici drugih religija susrest će se s Benediktom XVI. u večernjim satima u Kulturnom centru Pape Ivana Pavla II.
U petak prijepodne Papa će iz baze Andrews otputovati iz Washingtona u New York, drugu etapu svojega pastoralnog posjeta Sjedinjenim Državama.
Susret predsjednika Busha i pape Benedikta XVI. bit će 25. sastanak jednog pape i američkog predsjednika.
Predsjednik Jimmy Carter bio je prvi domaćin papi u Bijeloj kući, kada ga je u listopadu 1979. posjetio Ivan Pavao II.
Prvi se s papom susreo Woodrow Wilson, kojega je 1919. u Vatikanu primio Benedikt XV. Idući je susret uslijedio četiri desetljeća poslije, kada je 1959. papa Ivan XXIII. primio predsjednika Dwighta Eisenhowera. Nakon toga se svaki američki predsjednik s papom susreo najmanje jednom, a često i nekoliko puta. Rekorder će ovoga tjedna postati Bush, koji se ukupno pet puta sastao s dvojicom papa.
U SAD-u danas ima više od 64 milijuna katolika, što je gotovo četvrtina stanovnika, dok u svijetu ima gotovo milijarda rimokatolika.
Bush i Benedikt XVI. slažu se u mnogim pitanjima poput pitanja pobačaja, homoseksualnih brakova i istraživanja matičnih stanica. Ne slažu se oko smrtne kazne, koju Papa osuđuje. Ne slažu se ni oko rata u Iraku, koji je osuđivao i papa Ivan Pavao II. Prije invazije SAD-a na Irak 2003., Benedikt XVI. je kao kardinal kategorički odbacio zamisao da se preventivni udar na Irak može opravdati pod katoličkom doktrinom, a 2007. godine je kao Papa u uskrsnoj poruci rekao da "ništa dobro ne dolazi iz Iraka".
Analitičari ocjenjuju da će dvojica čelnika razgovarati i o aktualnom progonu kršćana u Iraku.
Stručnjaci navode da papa Benedikt XVI. na Katoličku crkvu u Americi gleda kao na adolescenta: mladog i nepredvidljivog, piše uoči posjeta The Washington Post.
Postoje dijeceze u stečaju i prazna sjemeništa, crkva se još oporavlja od pedofilskog skandala u kojem je na ime odštete oštećenima isplatila milijardu i pol dolara, katolici u SAD-u ne mogu se složiti jesu li u krizi ili obnovi. No, u situaciji kada je svaki deseti Amerikanac napustio svoju vjeru, gotovo polovica katolika u SAD-u najmanje jednom mjesečno idu na misu, a crkva bilježi dramatičan demografski priljev iz katoličke Latinske Amerike.
"U Vatikanu postoji divljenje prema američkoj religioznosti", izjavio je za Post američki teolog msgr. Lorenzo Albacete. "No nameće se pitanje je li američka religioznost dovoljno jaka. S vatikanskog stajališta čini se da je lišena sadržaja, da je više riječ o snažnoj duhovnosti i emocijama, nego ozbiljnom pitanju što je istina, a što ne", dodao je Albacete.
Za Benedikta XVI., njemačkog teologa, Sjedinjene Države izgledaju vjerski življim od sekularne Europe, dok američki političari ističu svoju religioznost, a sudovi potvrđuju ulogu vjere u javnom životu.
Njegov posjet pokazuje važnost koju Vatikan pridaje crkvi u SAD-u. U tri godine, otkako je postao papa, Benediktu XVI. će to biti osmi posjet stranoj zemlji.
Mnogi poznavatelji Benedikta XVI. kažu kako on vjeruje da krajnji izazov seže dalje od skandala izazvanih seksualnim zlostavljanjem, sociologije ili politike.
"Kršćanstvo je ovdje jače nego bilo gdje drugdje na Zapadu, no mi smo na granici susreta vjere i modernoga vremena. Nauče li katolici ovdje živjeti na razuman, human i suosjećajan način, to će biti veliki primjer za Crkvu. Jesmo li dorasli tome, ne znam", rekao je teolog Lorenzo Albacete.