Više europskih vlada, počevši od onih u Francuskoj, Njemačkoj, Poljskoj, Nizozemskoj, Luksemburgu i Belgiji, počelo je uvoditi interne usluge razmjene poruka kako bi spriječilo osoblje u korištenju popularnih šifriranih aplikacija i potaknulo lokalne alternative. NATO također ima vlastiti sustav za razmjenu poruka, a Europska komisija planira izvršiti prelazak do kraja godine .
Prelazak na aplikacije za razmjenu poruka pod kontrolom vlade dio je europske potrage za alternativama američkoj tehnologiji, potaknute strahom od strateške ovisnosti o Washingtonu. WhatsApp je u vlasništvu američkog tehnološkog diva Mete, dok Signal vodi neprofitna organizacija sa sjedištem u SAD-u.
Taj korak odražava i sve veću prepoznatljivost ranjivosti glavnih aplikacija za razmjenu poruka za dijeljenje osjetljivih informacija među političarima, piše Politico.
"Naša komunikacija trenutačno se često odvija preko platformi nad kojima nemamo kontrolu", rekao je Willemijn Aerdts, nizozemski ministar za digitalnu politiku. "U svijetu u kojem se tehnologija sve više koristi kao alat moći, to predstavlja rizik."
"Svi u Europi postaju sve svjesniji suvereniteta... Za nas je to suverenitet podataka", poručio je Brandon De Waele, direktor tvrtke Belgian Secure Communications.
WhatsApp i Signal posljednjih su tjedana bili mete različitih kibernetičkih napada. Prošli mjesec deseci agencija za kibernetičku sigurnost upozorili su da ruske hakerske skupine ciljaju političke i vladine dužnosnike na tim aplikacijama.
"Jednostavno nisu stvorene za to"
Belgija je prošli mjesec bila posljednja europska vlada koja je predstavila internu uslugu sigurne razmjene poruka, koju javni dužnosnici mogu koristiti za osjetljive, ali neklasificirane informacije. Članovi savezne vlade, uključujući premijera Barta De Wevera, sada se potiču na korištenje aplikacije pod nazivom BEAM, koja dolazi sa svim značajkama poznatih aplikacija, ali djeluje pod kontrolom vlade.
Nema naznaka da su aplikacije poput Signala i WhatsAppa, koje koriste end-to-end enkripciju, zlatni standard za sigurnost poruka, nesigurnije od svojih alternativa. Velik dio onoga što pokreće ovu promjenu jest potreba za značajkama poput kontrole pristupa, mogućnosti dopuštanja razgovora samo između određenih osoba i kontrole nad metapodacima koji pokazuju gdje se i kada pozivi i poruke upućuju i šalju.
"Korištenje potrošačkih aplikacija za velike organizacije stvarno je rizičan potez", rekao je Benjamin Schilz, izvršni direktor Wirea, aplikacije za sigurnu komunikaciju koju koristi njemačka vlada. "One jednostavno nisu napravljene za to."
Neke od tih značajki pomogle bi u obrani od nedavne ruske špijunske kampanje provedene preko WhatsAppa i Signala, rekao je Belgijac De Waele. "Kod nas, budući da je to zatvoreno okruženje samo s državnim zaposlenicima, to također možete izbjeći", rekao je.
Za zagovornike transparentnosti, prelazak na aplikacije pod kontrolom vlade odavno je trebao biti izvršen. Demokratske skupine žalile su se kako su end-to-end enkriptirana komunikacija i politike kibernetičke sigurnosti, poput nestajanja poruka gurnule važne odluke u sjenu.
Prevaga Trumpove administracije
Oni koji surađuju s europskim vladama na internim rješenjima primijetili su jasan pomak otkako je američki predsjednik Donald Trump ponovno stupio na dužnost početkom prošle godine.
Naglo ubrzanje pripisuju nekolicini događaja poput Signalgatea, kada su visoki dužnosnici Trumpove administracije razmjenjivali povjerljive vojne planove na Signalu, i američkih sankcija protiv Međunarodnog kaznenog suda koje su prošle godine rezultirale time da je jednom tužitelju onemogućen pristup e-pošti. Veliki prekid rada Amazon Web Servicesa u listopadu također je jasno otkrio ovisnost Europe o američkoj tehnologiji.
Za druge je odluka više praktična nego filozofska.
"Ovaj trend odnosi se na usklađivanje razlike između načina na koji bi se službena komunikacija možda trebala odvijati i načina na koji se ona zapravo odvija u praksi", rekla je Lindsay Gorman, direktorica German Marshall Funda.