S obzirom na to da se nasilje već mjesecima znatno smanjuje, većina Iračana u svojoj se zemlji osjeća mnogo sigurnije nego u bilo koje doba nakon 20. ožujka 2003. kad je počela invazija, piše agencija AP.
Ali nasilja i dalje ima, i to na razini koja bi svaku drugu zemlju zabrinjavala. Samo je prošli tjedan u dvama napadima u Bagdadu ubijeno 60 civila. Borbe i dalje bjesne u Mosulu i ostalim područjima sa sunitskom većinom na sjeveru zemlje. Unutarnja šijitsko-sunitska borba za prevlast vjerojatno će se pojačati uoči državnih izbora koji će se održati ove godine.
Američki napad na Irak počeo je u zoru prije šest godina bombardiranjem farmi Dora na jugu Bagdada. Bio je to prvi neuspješan pokušaj napada na pretpostavljeno sklonište Sadama Huseina. Cilj napada bilo je uništenje Sadamova oružja za masovna uništenja, za koje se naknadno utvrdilo da ne postoji. Poslije se glavni cilj promijenio u pokušaj uspostave demokracije zapadnog tipa u srcu Bliskog istoka. Taj je cilj ispunjen samo djelomično.
Tijekom te 2007. u nasilju je živote izgubilo 17 tisuća iračkih civila, prošle godine ih je bilo šet i pol tisuća, a u prva dva mjeseca ove godine manje od 500. Ukupno je u ratu i nasilju u Iraku od početka invazije živote izgubilo oko 100 tisuća iračkih civila. Sada se Amerikanci nadaju da mogu napustiti zemlju, a da ona nakon toga ne potone u kaos. Nadaju se da će Iračani biti dovoljno snažni da se odupru negativnu utjecaju susjednih zemalja, posebno Irana, i sami se zaštite od terorista Al-Kaide. Američki predsjednik Barack Obama ispunio je ključno predizborno obećanje i prošli je mjesec najavio da će se većina američkih borbenih postrojba povući iz Iraka do kolovoza 2010., kad će se njihov broj smanjiti sa sadašnjih 140 na najviše 50 tisuća. Svi američki vojnici trebali bi biti povučeni iz Iraka do konca 2011. Velika većina Amerikanaca, po najnovijim anketama, podupre Obamin plan.
Od početka invazije na Irak pa do prošloga tjedna u toj je zemlji poginulo 4260 američkih vojnika, ali je učestalost pogibija na najnižoj razini od početka rata. Samo 15 američkih vojnika izgubilo je živote u siječnju i veljači ove godine, u usporedbi sa 60 u istom razdoblju lani i 149 prije dvije godine. Daleko iza Amerikanaca najveći broj žrtava u savezničkoj koaliciji imaju Britanci sa 179 mrtvih, pa zatim Talijani s 33 mrtva vojnika.
Statistički pad u broju poginulih američkih vojnika odražava i znatno povećanje sigurnosti u Iraku zadnjih mjeseci. U veljači ove godine dogodilo se 340 terorističkih i pobunjeničkih napada, što je najniži broj u zadnje četiri i pol godine. Općenito, broj svih napada na savezničke snage, uključivo napade vatrenim oružjem, topništvom ili postavljanjem mina, smanjio se za 90 posto od siječnja 2007.
Unatoč tom napretku, Obama je upozorio da su pred Irakom i dalje brojne zapreke. Najveći je izazov spriječiti ponovno širenje etičkog i sektaškog nasilja koji je zemlju 2005. i 2006. gurnuo na rub pravoga građanskog rata. No američki i irački dužnosnici uvjereni su da je sada sve spremno za gladak prijelaz. Iračke snage sigurnosti počele su preuzimati nadzor nad sigurnosnim stanjem u Iraku u siječnju ove godine, a regionalni izbori, koji su u najvećoj mjeri prošli mirno, uslijedili su koncem istoga mjeseca.