Ograda između Iraka i Saudijske Arabije, najvećeg svjetskog proizvođača nafte, trebala bi se protezati duž 900 kilometara granice prema Iraku i priječiti ubacivanja islamističkih ekstremista na saudijski teritorij te trgovinu oružjem.
Dovršetak gradnje koja bi stajala oko 12 milijardi dolara očekuje se za pet godina, javlja agencija France presse te citira zamjenika saudijskog ministra unutarnjih poslova princa Ahmada ben Abdela Aziza da se studira projekt "ograde opremljene bodljikavom žicom, kamerama i svim drugim uređajima koji bi sprečavali infiltracije".
Saudijci kontroliraju granicu zahvaljujući zidovima od pijeska i
prometnog prstena koji olakšava ophodnje saudijskim graničarima i policiji.
Američka vojska drži da Saudijci čine 12 posto u kontingentu od oko 3.000 stranih boraca u Iraku.
Saudijska Arabija bila je žrtvom atentata lokalnog ogranka
međunarodne terorističke mreže Al Qaide nakon terorističkih napada 11. rujna te je i dalje izložena prijetnjama.
Ta zemlja koja proizvodi najviše nafte na svijetu i leži na četvrtini svjetskih rezervi, već desetak godina planira izgraditi sustav radara kojim bi nadzirala sve svoje granice u duljini 5.000 km, poglavito prema Iraku i Jemenu, koje smatra najopasnijima.
Kad bude dovršen saudijski projekt nadopunit će popis sigurnosnih zidova i demarkacijskih linija u svijetu.
Na američko-meksičkoj granici, porast ilegalne imigracije već je rezultirao gradnjom metalnog zida od nekih 100 km između urbanih graničnih zona Meksika i Sjedinjenih Država. K tomu Washington razmatra gradnju "sigurnosne ograde" duž tisuću kilometara granice duge 3.200 km.
U lipnju 2002. Izrael je počeo gradnju obrambenog zida dugog 650 km duž "zelene linije" prema Zapadnoj obali kako bi spriječio palestinske napade. Tu barijeru čini bodljikava žica, jarci, elektronska ograda i betonski zidovi ponegdje i do 9 metara visoki.
Slične ograde već postoje na granici prema Jordanu, Libanonu i Siriji.
Početkom 80-ih godina Maroko je sagradio u Zapadnoj Sahari nekoliko zaštitnih objekata od kamenja i pijeska kako bi se osigurao od napada Fronte Polisario.
Na Cipru od 1974. postoji "tampon zona" koja razdvaja ciparske Grke od ciparskih Turaka a postoji i zid u glavnome gradu Nikoziji i demarkacijska linija od 180 km s istoka na zapad.
Dvije su Koreje razdijeljene demilitariziranom zonom, ugovorenom primirjem kojim je 1953. završio Korejski rat.
Među najslavnijim zidovima u prošlosti bila je Željezna zavjesa između bivše istočne i zapadne Njemačke iz 1961., a srušena 1989.
U 20. stoljeću postojala je i 140 kilometara duga Maginotova linija podignuta 30-ih godina za zaštitu sjeveroistočne granice Francuske od njemačke invazije. Siegfriedovu liniju od Basela do Clevesa gradili su pak Nijemci od 1936. do 1940., a održala se do veljače-ožujka 1945.
U antici je poznat bio Hadrijanov zid (od 122. i 127. godine poslije Krista) u Britaniji duž stotinjak kilometara između Irskog mora i Sjevernog mora koji je tri stoljeća štitio od invazija sjevernu granicu Rimskog Carstva.
Najstariji zaštitni zid na svijetu je Kineski zid sagrađen u 3.
stoljeću prije Krista duž 2.700 km kako bi se Kinesko carstvo štitilo od napada stepskih naroda iz središnje Azije.