Glasoviti sat Izvješća atomskih fizičara nije bio bliže ponoći u zadnje 63 godine kada je SSSR 1953. detonirao svoju prvu hidrogensku bombu označivši početak utrke u nuklearnom naoružavanju, ističu znanstvenici, među kojima je petnaest dobitnika Nobelove nagrade.
Kao razloge svoje zabrinutosti navode, među ostalim, "snažan porast nacionalizma u svijetu, izjave predsjednika Donalda Trumpa o nuklearnom oružju, klimatske promjene i pogoršanje sigurnosnog stanja u svijetu u kontekstu sve sofisticiranijih tehnologija".
Stručnjaci usto ističu da su Sjedinjene Države i Rusija, koji zajedno posjeduju više od 90 posto nuklearnog oružja u svijetu, suparnici na nekoliko područja sukoba, poput Sirije i Ukrajine.
U 2015. sat je bio pomaknut natrag za dvije minute, na 23:57 sati i tako je ostao u 2016. Znanstvenici su tada kao ohrabrujuće čimbenike naveli dogovor o iranskom nuklearnom programu i pariški dogovor o klimi.
Vrijeme na satu od njegova se uvođenja pomicalo 19 puta, od dvije minute do ponoći 1953. do 17 minuta do ponoći 1991., na kraju Hladnog rata. (Hina)