Čelnici Hrvatske i Srbije izjavili su da izravnim razgovorima treba rješiti prijepore oko srbijanskih pregovora s EU-om koje je Hrvatska zaustavila tvrdeći da Beograd ne ispunjava europske kriterije.
Hrvatska vlada tvrdi da podupire približavanje Srbije EU-u, ali smatra da Srbija još nije spremna za otvaranje poglavlja 23 Pravosuđe i temeljna prava.
Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović i šef srbijanske države Tomislav Nikolić o najnovijem sporu između dviju država razgovarali su na summitu Brdo-Brijuni u Sarajevu.
"Želim naglasiti da Hrvatska ne blokira niti želi blokirati Srbiju u pregovorima za pristupanje EU. Štoviše u našem je interesu da Srbija što prije uđe u članstvo", rekla je Grabar-Kitarović na konferenciji za novinare nakon skupa.
"Međutim, ono na čemu ćemo ustrajati jest ispunjavanje svih mjerila kako kopenhaaških, madridskih tako i svih mjerila i kriterija za članstvo iz procesa stabilizacije i pridruživanja. Danas sam pozvala predsjednika Nikolića da Hrvatska i Srbija sjednu zajedno za stol i da dogovorom rješimo ova prijeporna pitanja u okviru poglavlja 23", istaknula je hrvatska predsjednica.
Nikolić je rekao da je Srbija iskreno želi postati članica EU-a i Hrvatskoj zamjera što je odmah na prvom poglavlju pokušala ukazati da Srbija nije spremna.
"Msilim da ćemo to otkloniti izravnim razgovorima", rekao je Nikolić dodajući kako je važno dokazati da nitko ne želi zaustaviti proces širenja Unije.
Ocijenio je kako Hrvatska nije uspjela Europi dokazati opravdanost svojih zahtjeva te je najavio će stručnjaci uskoro rješavati taj problem.
"Mislim da Hrvatska neće moći opravdati svoj stav i da će Srbija najvjerojatnije imati otvoreno to poglavlje (23)", kazao je Nikolić ustvrdivši kako neki političari u Hrvatskoj svoje postojanje opravdavaju napadajući Srbiju.
"Uvijek se nadam da će to biti politička manjina u Hrvatskoj i da se Hrvatska neće morati vraćati u prošlost kako bi tamo tražila odgovor na pitanje kako se ponašati prema Srbiji", dodao je Nikolić.
Srbija očekuje otvaranje pregovora u poglavlju 23 i 24, Pravosuđe i temeljna prava i Pravda, sloboda i sigurnost u lipnju, no Hrvatska još nije dala svoj pristanak.
Hrvatska traži da se kao mjerilo za otvaranje poglavlja 23 zatraži puna suradnja s Haškim sudom, ukidanje zakona o nadležnosti Srbije za procesuiranje ratnih zločina na prostoru cijele bivše Jugoslavije te osiguravanje prava hrvatskoj manjini.
Pregovori s Europskom komisijom i državama članicama o rješenju tog problema još traju.
Nikolić je istaknuo i da će poglavlje 35, odnosno status Kosova biti veliki problem i za Srbiju i za EU "koja ga je smislila", a istaknuo je i kako Srbija neće ulaziti u NATO kao niti u jedan drugi vojni blok.
Grabar-Kitarović je na novinarski upit odgovorila da u Hrvatskoj nema ustaštva ni neoustaštva, ali ima incidenata čiji je cilj stvarati umjetne podjele među građanima.
"U Hrvatskom saboru nema niti jednog jedinog zastupnika koji zastupa ustaške ideje", rekla je predsjednica i istaknula da osuđuje sve totalitarizme, uključujući jugoslavneski komunizam.
Grućim problemima u Hrvatskoj opisala je demografske trendove, kako zadržati mlade u zemlji i gospodarsko stanje. "Na tome ću ustrajati. Svaka druga rasprava je bespredmetna", kazala je Grabar-Kitarović.
'Stabilnost BiH strateški interes Hrvatske i regije'
Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović i član Predsjedništva BiH Dragan Čović suglasili su se u nedjelju u Sarajevu kako je potrebno da BiH ojača reforme za članstvo u EU-u i da joj je na tom putu nužna potpora Hrvatske.
Grabar-Kitarović i Čović razgovarali su na marginama summita procesa Brdo-Brijuni i zaključili da je nužno potaknuti euroatlantsku perspektivu BiH radi trajne regionalne stabilnosti kao strateškog interesa Hrvatske, zemalja regije i EU-a.
Ocijenili su da je BiH u proteklom razdoblju ostvarila veliki pomak, ali predstoji još puno obveza.
"Odnosi u BiH su važni za regionalnu stabilnost što je dodatni poticaj pažljivom i sustavnom rješavanju svih otvorenih pitanja koja opterećuju unutarnje odnose i euro-atlantske aspiracije", stoji u priopćenju.
Dodaje se da su sugovornici suglasni kako je pitanje statusa Hrvata u BiH legitimno s aspekta poštivanja ustavnosti i međunarodnih normi.
Cjelovita stabilnost i funkcionalnost BiH ima za pretpostavku stvarnu ravnopravnost sva tri konstitutivna naroda a uspostava trajnog povjerenja moguća je samo na temeljima jednakopravnosti i potpune provedbe konstitutivnosti, zaključak je hrvatske predsjednice i Čovića.
Također se navodi kako će Hrvatska kao krajnje iskren i dobronamjeran partner bezrezervno nastaviti podržavati i pomagati Bosnu i Hercegovinu na njenom putu ka punopravnom članstvu u Europskoj uniji. (Hina)
Vijesti gledajte svakog dana na Novoj TV, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste vijesti? Pogledajte ih besplatno na novatv.hr