G8 je klub u kojem su dosad zasjedale najbogatije države Sjeverne polutke, no opseg svjetskih problema, kakvi su globalno zatopljenje i gospodarska kriza, nadrastao je njegove granice i zahtijeva sudjelovanje čelnika iz zemalja koje se ubrzano razvijaju. Ovaj tjedan u L'Aquili Kina, Indija, Brazil, Meksiko, Južnoafrička Republika i Egipat, dakle države koje se najbrže razvijaju, pridružile su se staroj osmorici: SAD-u, Japanu, Njemačkoj, Francuskoj, Britaniji, Italiji, Rusiji i Kanadi.
Time je gotovo rođena skupina G14, koja će ‘u budućnosti biti najprikladnije tijelo za donošenje važnih odluka o svjetskom gospodarstvu’, rekao je domaćin skupa talijanski premijer Silvio Berlusconi. Njegov francuski kolega Nicolas Sarkozy podupro je G14 koji čini otprilike 80 posto svjetskoga gospodarstva.‘G14 bit će uspostavljen 2011., kad Francuska bude predsjedala G8’, rekao je Sarkozy novinarima. Međutim, Kanada, koja će predsjedati G8 iduće godine, najavila je da želi proširenje foruma, ali i preživljavanje kluba najbogatijih. Slično je mišljenje i njemačke kancelarke Angele Merkel koja je kazala: ‘Držimo da postoje pitanja o kojima je G8 ipak najpozvaniji odlučivati.’
>> Obama i Sarkozy se zagledali u pozadinu 16-godišnjakinje
No o financijskoj krizi, vjeruje Merkel, trebala bi odlučivati dvadesetorica, a to znači G20. Berlusconi pak G20 drži preglomaznim i objašnjava: ‘Kad je za stolom više od 15 ljudi, teško je razgovarati i raspravljati. Ne možete izravno komunicirati ili prekidati, pa to postaje službeno i ukočeno.’ G8 osnovan je 1975., isprva kao klub šestorice koji je održavao neslužbene susrete, a širenjem na G7 i G8 postao je velika logistička operacija koja je zahtijevala sudjelovanje tisuća dužnosnika, pomoćnika i novinara. Prvi čovjek SAD-a, predsjednik Barack Obama, rekao je u petak da je G8 prijelazni klub te najavio kako će se ‘zalagati da se sastanci na vrhu održavaju rjeđe... Mislim kako to omogućuje da se ti sastanci bolje usmjere i budu djelotvorniji’.