'State Department objavljuje okončanje širokog spektra pomoći vladi Hondurasa kao rezultat državnog udara od 28. lipnja. Dravna tajnica je suspendirala pomoć ubrzo nakon udara', navodi se u priopćenju State Departmenta. Odluka, objavljena na dan kada je državna tajnica Hillary Clinton u Washingtonu primila svrgnutog predsjednika Hondurasa Manuela Zelayu, obrazložena je 'stalnim otporom 'de facto' režima da prihvati sporazum iz San Josea i obnovi demokratsku i ustavnu vladavinu u Hondurasu'. Vlada SAD-a pridružila se ostatku zapadne polutke u osudi Zelayinog svrgavanja u lipnju i podržala sporazum koji je predložio kostarikanski predsjednik Oscar Arias za vraćanje Zelaye na dužnost uz ograničene ovlasti.
State Department nije pojasnio koliko novca je povučeno iz Hondurasa
'De facto' vlasti u Hondurasu, na čelu s Robertom Michelettijem, odbile su bilo kakav povratak Zelaye. Michelettijeva vlada inzistira da je uklanjanje predsjednika bio je legalno, jer je zakazao referendum o izmjeni ustava, kršeći odluku Vrhovnog suda. Mnogi u Hondurasu su strahovali da je Zelaya, ljevičarski saveznik venecuelanskog predsjednika Huga Chaveza, izmjenom ustava pokušao osigurati drugi predsjednički mandat iako ustav dopušta samo jedan mandat. Glasnogovornik State Departmenta Ian Kelly nije precizirao vrijednost potpore koja je ukinuta, opisujući je samo kao 'široki spektar pomoći.'
Oko 35 milijuna dolara u pomoći je privremeno suspendirano nakon državnog udara. U priopćenju se također kaže da je vlada SAD-a u postupku ukidanje viza članovima i pristašama 'de facto' režima u Hondurasu. Vlastodršci u Hondurasu su se nadali da će politička kriza biti okončana s prijevremenim predsjedničkim izborima u studenom, no SAD su prvi puta upozorile da neće priznati pobjednika tih izbora, a sličan stav privatio je Meksiko, Brazil i druge zemlje Latinske Amerike. (Hina)