Da je živ dr. Martin Luther King imao bi 78 godina na današnji dan čije je obilježavanje počelo nizom manifestacija prošloga tjedna a nastavlja se danas otvaranjem velike izložbe njegovih osobnih dokumenata u Atlanti, svečanošću u povijesnom Faneuil Hallu u Bostonu gdje će glavni govornik biti prvi crnački guverner Massachuseettsa Deval Patrick i nizom drugih prigodnih skupova.
U Washingtonu je zaklada za projekt nacionalnog spomenika Martinu Lutheru Kingu objavila da je primila nova tri milijuna dolara donacija, čime je ukupno prikupljeno 76 od planiranih 100 milijuna dolara.
Spomenik koji treba biti dovršen 2008. nalazit će se na Nacionalnoj promenadi u središtu Washingtona, između spomenika Abrahamu Lincolnu i Thomasu Jeffersonu, kao prvo spomen-obilježje nekomu tko nije bivši predsjednik SAD-a i prvo jednom Amerikancu afričkog podrijetla.
U Povijesnom muzeju njegove rodne Atlante otvorena je izložba s više od 10.000 Kingovih rukopisa i knjiga, koja je do sada bila dostupna samo u aukcijskoj kući Sotheby's u New Yorku.
U Atlanti, čije je gradonačelnica Shirley Franklin 2006.
organizirala otkup Kingove zbirke za 32 milijuna dolara, izloženi su originalni tekstovi poznatih govora, članaka i pisama dr. Martina Luthera Kinga, baptističkog pastora koji je od sredine 50-ih godina predvodio pokret za građanska prava crnaca na američkom Jugu a kasnije i diljem SAD-a, utemeljen na filozofiji nenasilnog otpora zbog kojeg je često zatvaran.
Godine 1963. vodio je "Marš na Washington" s više od 200.000 ljudi, a 1964. dodijeljena mu je Nobelova nagrada za mir. Ustrijeljen je 4. travnja 1968. na balkonu motela Lorraine u Memphisu, Teneessee, koji je 1991. pretvoren u Muzej građanskih prava.
"On je bio nezaustavljiva snaga koja je uspjela pokrenuti nepomičnu zgradu rasne segregacije. Mi koji toliko držimo do njega najveću mu počast možemo odati nastavljajući njegov rad. Građanska prava još su uvijek nedovršeni posao u Americi", izjavio je u nedjelju demokratski senator Edward Kennedy.
Potencijalni demokratski predsjednički kandidat John Edwards u nedjelju je pred 1.200 vjernika na misi u crkvi Riverside na
Manhattanu, pozvao Amerikance da se odupru planiranom slanju dodatnih 20.000 američkih vojnika u Irak, kao što je King 60-ih pozivao na okončanje Vijetnamskog rata.
Najstarije Kingova kćer Jolanda, govorila je u nedjelju u
baptističkoj crkvi Sv. Ebenezera u Atlanti, gdje je njezin otac
godinama propovijedao, ističući kako u Americi još nije ostvarena rasna jednakost.
Dan Marina Luthera Kinga, koji se obilježava trećeg ponedjeljka u siječnju, postao je državnim praznikom 1983., zakonom koji je potpisao predsjednik Ronald Regan. On se obilježava u svih 50 američkih saveznih država, ali i dalje izaziva kontroverze.
Na taj su dan zatvorene škole, banke, pošte i uredi saveznih
institucija.
U nekim južnim državama tog se dana obilježava i spomen na generale vojske Konfederacije iz Građanskog rata, dok je u Utahu za danas sazvana prva sjednica državnog parlamenta u 2007. Datum sazivanja predviđen je Ustavom Utaha, no kritičari ističu kako bi i državni Kongres, u kojem nema niti jednog crnačkog zastupnika, također trebao poštivati taj blagdan.